Klinička neuroznanost proučava središnji živčani sustav i kako na njega utječu neurološki poremećaji. Neurološki poremećaji su sve što uzrokuje poremećaj u normalnom funkcioniranju živaca u tijelu. To uključuje mozak, leđnu moždinu i živce u cijelom tijelu. Klinička neuroznanost uzima studije kognitivne neuroznanosti i neuroznanosti ponašanja i primjenjuje ih na praktične načine. Istraživanje provedeno na ovom području može odgovoriti na pitanja o tome kako neurološki poremećaji ili poremećaji osobnosti utječu na mozak i kako se ti poremećaji mogu liječiti.
Klinički neuroznanstvenici su liječnici, psiholozi i neuroznanstvenici. Koriste istraživanja o mozgu kako bi saznali o tome kako neurološki poremećaji utječu na mozak i kako te promjene utječu na funkcioniranje osobe. Za praćenje moždane aktivnosti koriste specijalizirane elektrode, koje se mogu postaviti na glavu. Kombinirajući to s funkcionalnom magnetskom rezonancijom (fMRI), oni mogu promatrati mozak kako radi.
Proučavanjem skeniranja mozga koji je zahvaćen neurološkim poremećajem, moguće je razviti dijagnostičke alate i metode za rano otkrivanje poremećaja. Istraživači u kliničkoj neuroznanosti pronalaze načine da liječnici dijagnosticiraju neurološke poremećaje mnogo ranije nego što je to moguće. Ranija dijagnoza omogućuje liječnicima da ranije počnu liječiti pacijente, što je bitno za usporavanje napredovanja poremećaja.
Postoje mnogi poremećaji koji se proučavaju u kliničkoj neuroznanosti. To uključuje poremećaje pamćenja, poremećaje raspoloženja ili osobnosti te poremećaje u razvoju. Svaki poremećaj koji utječe na neurološku obradu, od depresije do autizma, zanimljiv je neuroznanstvenicima. Istraživači proučavaju kako poremećaj utječe na ponašanje ili raspoloženje, a zatim kako te promjene prisutne u skeniranju moždane aktivnosti. Naučivši više o ovim poremećajima, istraživači se nadaju da će pronaći bolje tretmane, ili čak lijek.
Nakon što se razviju novi tretmani, potrebno ih je testirati. Istraživači kliničke neuroznanosti testiraju liječenje na životinjama, obično štakorima ili pticama, i proučavaju kako lijek utječe na mozak. Oni traže kako lijek stupa u interakciju s procesima u mozgu i bilo kakve nuspojave. Nakon što se utvrdi da je lijek učinkovit i siguran, započinje fazu kliničkog ispitivanja, a zatim postaje dostupan u ljekarnama. Cijeli ovaj proces nadgledaju klinički neuroznanstvenici.
Studij kliničke neuroznanosti važan je za područja znanosti i medicine. Znanstvenici mogu koristiti ove studije kako bi bolje razumjeli kako mozak funkcionira. Ovo istraživanje također omogućuje liječnicima da pomognu svojim pacijentima da žive normalnije, unatoč njihovim neurološkim poremećajima. Kako se radi više studija, moguće je da će mnogi razorni neurološki poremećaji postati stvar prošlosti.