Kognitivna lingvistika je grana lingvistike koja ispituje odnos između jezika i uma. Ideja da su jezik i jezična produkcija kognitivna sposobnost osnovna je ideja oko koje je polje usredotočeno. Područja istraživanja sadržana u ovoj grani lingvistike uključuju i kognitivne i ljudske mehanizme te kako se oni odnose i objašnjavaju međudjelovanja jezika i komunikacije. Pragmatika, ekonomija jezika, slike, metafore i kategorizacija sve su to teme koje bi se mogle proučavati u području kognitivne lingvistike. Pamćenje i prisjećanje također su važni aspekti kognitivnog lingvističkog istraživanja.
Područje kognitivne lingvistike prvi put se pojavilo 1970-ih kao izdanak tradicionalnije Chomskyjanske teorije i lingvističkog istraživanja koje je jasno odvojilo oblik i značenje. Sljedbenici kognitivne lingvistike smatrali su da se oblik jezika može povezati s njegovim semantičkim značenjem kroz proučavanje uma, mozga i kognitivnih sposobnosti u cjelini. Sučelje između sintakse i semantike ispituje se i istražuje unutar polja, kao i opće istraživanje o tome kako su ljudske kognitivne sposobnosti sposobne koristiti jezik kao alat za organiziranje i obradu misli te komuniciranje tih misli s drugima. Ovo područje također ispituje psihologiju jezika i jezičnu upotrebu.
Posljednjih godina odnos i veza između jezika i mišljenja postala je važna tema unutar područja. Eksperimentalna istraživanja unutar ove grane lingvistike koriste velike količine jezičnih podataka koji pokazuju jezik u upotrebi, posebno u području usvajanja jezika. Mnogi eksperimenti ispituju kognitivni sustav tijekom jezične produkcije, uključujući vremena niskog ili visokog pritiska, emocija ili drugih varijabli ili čimbenika koji mogu utjecati na produkciju jezika i pružiti vidljive ili mjerljive razlike u jezičnoj produkciji.
Do ranih 1990-ih, kognitivna lingvistika je bila općeprihvaćena grana i specijalizacija lingvistike. Sada se redovito održavaju brojne nacionalne i međunarodne konferencije. Nekoliko časopisa posvećuje se ovoj grani lingvistike, a neke izdaju strukovne udruge ili akademske institucije.
Grana lingvistike usko je povezana s drugim lingvističkim područjima, uključujući opću i teorijsku lingvistiku, psiholingvistiku, pragmatiku, semantiku, funkcionalnu lingvistiku i deskriptivnu lingvistiku. Kognitivna lingvistika može se proučavati na različitim razinama. Obično je potrebno da student stekne diplomu iz opće lingvistike ili u okviru programa jezika i komunikacije prije specijalizacije iz kognitivne lingvistike na razini magistara ili doktorata.