Kognitivna neurologija je vrsta neuroznanosti usmjerena na to kako mozak utječe na mentalne funkcije. Koristeći farmakologiju, psihologiju i eksperimentalne tretmane temeljene na istraživanju, kognitivni neurolozi pomažu u dijagnosticiranju i liječenju mentalnih poremećaja povezanih sa sposobnošću mozga da razmišlja, pohađa, razumije i komunicira. Dok se kognitivna neurologija često bavi pacijentima pogođenim bolešću ili ozljedom, znanost također ispituje mentalne poremećaje uzrokovane problemima u razvoju i drugim čimbenicima.
Relativno nova disciplina, kognitivna neurologija spaja studiju o tome kako mozak radi s načinom na koji se mentalni poremećaji razvijaju i mogu se liječiti. Neuroznanstvenici sugeriraju da će, kako ljudi nastave poboljšavati svoje razumijevanje kako mozak funkcionira, biti lakše stvoriti uspješnije tretmane za stanja povezana s mozgom. Stoga se kognitivna neurologija usredotočuje na poboljšanje znanstvenog razumijevanja moždane funkcije, kao i na stvaranje i primjenu novih tretmana za mentalna stanja povezana s moždanom aktivnošću.
Jedno od ključnih područja fokusa u kognitivnoj neurologiji je proučavanje i liječenje bolesti koje utječu na um. To uključuje degenerativne poremećaje kao što je Parkinsonova bolest i poremećaje povezane s pamćenjem kao što su Alzheimerova bolest i demencija. Neurolozi se nadaju da će proučavanje ovih stanja dovesti do razvoja novih lijekova, terapija, pa čak i operacija koje mogu pomoći u usporavanju ili zaustavljanju napredovanja degenerativnih bolesti. Osim toga, kognitivni neuroznanstvenici također nastoje identificirati moguće genetske, životne ili druge čimbenike rizika koji bi mogli pomoći u identificiranju potencijalnih žrtava i omogućiti raniju dijagnozu i liječenje.
Osim mentalnih poremećaja uzrokovanih bolešću, znanost također stavlja snažan naglasak na prepoznavanje i liječenje kognitivnih problema uzrokovanih traumom, kao što je ozljeda glave, ili iznenadno zdravstveno stanje, kao što je moždani udar. Pacijenti koji pate od kognitivnih poremećaja nakon ovih vrsta traume možda će morati proći pažljivu dijagnostiku od strane kognitivnih neurologa kako bi odredili najbolji oblik liječenja za specifične probleme. Psihologija, terapija lijekovima i mentalne vježbe obično se koriste za pomoć žrtvama traume da se psihički rehabilitiraju i nauče upravljati svojim kognitivnim problemima.
Još jedan fokus kognitivne neurologije su razvojni poremećaji, kao što su poremećaj pažnje, poteškoće u jeziku i govoru ili poteškoće u učenju. Iako ovi poremećaji ne mogu biti uzrokovani ni bolestima ni traumom, oni i dalje zahtijevaju pažljivu analizu i detaljne planove liječenja koji pomažu žrtvama da prevladaju svoje invaliditet ili upravljaju simptomima. U tom području neurolozi često surađuju s psihijatrima i psiholozima kako bi stvorili planove liječenja i osmislili nove strategije koje će poboljšati mentalnu funkciju i kvalitetu života pacijenata.