Kognitivna procjena je ispitivanje koje se provodi kako bi se utvrdila nečija razina kognitivne funkcije. Postoji niz razloga za obavljanje takvog pregleda, a ovaj test može provoditi stručnjak za mentalno zdravlje, neurolog ili obrazovni stručnjak, ovisno o tome kako će se koristiti. Objavljeno je nekoliko standardiziranih procjena, a ljudi također mogu razviti vlastite, miješajući i uparujući elemente raznih testova koji se mogu koristiti za mjerenje kognitivne funkcije.
U ovoj vrsti ocjenjivanja od subjekta će se tražiti da izvrši niz zadataka koji zahtijevaju kognitivne vještine. Ispiti se mogu podijeliti na nekoliko različitih komponenti kako bi se testirale stvari poput zaključivanja, razumijevanja jezika i tako dalje. Svaki dio se boduje zasebno, a rezultati se mogu usporediti s rezultatima drugih ljudi koji su pristupili testu kako bi vidjeli gdje netko pada na ljestvici kognitivnih performansi.
Jedan od razloga za provođenje kognitivne procjene je ako je medicinski stručnjak zabrinut da bi netko mogao doživjeti kognitivno oštećenje. To može biti posljedica ozljede mozga ili moždanog udara, ili može biti prirođene prirode, kao kod djeteta sa sumnjom na intelektualne teškoće. Neurolozi i pedijatri koriste ove testove kako bi provjerili pacijente za koje su zabrinuti i uspostavili osnovnu vrijednost koja se može koristiti za usporedbu u budućnosti.
Takvi se testovi također mogu koristiti u liječenju mentalnih bolesti. Test se može koristiti kada se pacijent prvi put procjenjuje, a kasnije tijekom liječenja kako bi se vidjelo koliko dobro pacijent reagira na lijekove. Kognitivna procjena također se može koristiti kako bi se utvrdilo ima li pacijent ili ne bilo kakve probleme kao nuspojavu psihijatrijskih lijekova.
Tijekom neurološkog pregleda može se napraviti procjena kako bi se saznalo više o pacijentu, a takvi se testovi koriste i nakon operacije mozga kako bi se potvrdilo da se pacijent oporavlja i da nijedno područje mozga nije oštećeno tijekom operacije. Zapravo, za neke vrste operacija, procjene se provode povremeno tijekom zahvata tako da kirurg ima trenutnu povratnu informaciju o tome što radi.
Takvo testiranje mogu koristiti i obrazovni stručnjaci za ocjenjivanje učenika. Ipak, treba biti oprezan jer kognitivna procjena nije test inteligencije. Može pružiti informacije o tome kako ljudi stječu i obrađuju informacije i može identificirati područja u kojima ljudi mogu kognitivno zaostajati za svojim vršnjacima, ali ne pruža podatke o inteligenciji.