Kolektivna inteligencija, također poznata kao zajednička inteligencija, pojavno je svojstvo grupa koje se javlja kada mnogi pojedinci, suradnički ili natjecateljski, rade na istom cilju. Ovaj oblik “inteligencije” nije nužno ograničen na ljude – drugi organizmi koji žive u skupinama, kao što su bakterije i mravi, pa čak i komponente organizama, kao što su stanice, pokazuju pojavna svojstva usporediva s kolektivnom inteligencijom ili “grupnim umom”. Grupe dovoljne veličine nastoje prevladati sklonost malih grupa pokušaja minimiziranja sukoba izbjegavanjem kontroverznih tema ili aktivnosti čak i ako su važne. Velike skupine su također daleko manje pogođene pristranostima pojedinih članova nego male grupe. S tim osobinama svedene na najmanju moguću mjeru, veća grupa koja radi prema zajedničkom cilju ima tendenciju pokazati daleko veće ukupne intelektualne sposobnosti i sposobnosti rješavanja problema od manjih grupa ili pojedinaca.
Postoji nekoliko važnih karakteristika koje grupa mora posjedovati kako bi se pojavno svojstvo kolektivne inteligencije u potpunosti manifestiralo. Članovi grupe moraju otvoreno dijeliti svoje misli i ideje kako bi svi članovi mogli raditi s istim znanjem. Ove ideje, nakon što se podijele, moraju biti podložne kritici i modificiranju od strane drugih članova grupe sve dok se ta modifikacija i kritika također dijele. Osim toga, ideje se moraju ispitati na temelju njihovih vlastitih zasluga, a ne na temelju ugleda pojedinca koji ideju predlaže. Kolektivna inteligencija se najjače manifestira kada velika skupina djeluje gotovo kao jedinstveni “um”, sa slobodnim dijeljenjem informacija i sintezom kolektivnog znanja.
Kolektivna inteligencija popularno je područje proučavanja u mnogim područjima, poput neuroznanosti, psihologije, poslovanja i informatike. Računalni znanstvenici često konstruiraju modele kako bi odredili kako različita svojstva, poput grupne inteligencije, mogu proizaći iz složenih sustava. Kolektivna inteligencija je od posebnog praktičnog interesa u poslovanju, budući da grupno odlučivanje često pokreće inovacije, poslovne planove, marketinške strategije i druge važne elemente. Istraživači rade na stjecanju boljeg znanja o uvjetima u kojima se pojavljuje kolektivna inteligencija tako da poduzeća stvaraju okruženje koje promiče kolektivno mišljenje i inovacije.
Suvremeni napredak u komunikaciji brzo je unaprijedio sposobnost čovječanstva za kolektivnu inteligenciju. Internet, posebice, pruža forum za široko širenje, modificiranje i raspravu o mnogim aspektima ljudskog znanja. Pojedinci iz cijelog svijeta s različitim pozadinama, područjima stručnosti, misaonim procesima i kulturološkim uvjetom mogu surađivati na istim temama, čime se minimiziraju učinci pristranosti pojedinca i malih grupa i promiču nastanak „kolektivnog uma” iz složene interakcije mnogih pojedinačnih umova.