Kolektivna svijest je izraz koji se koristi u sociologiji, proučavanju ljudskih društava. Odnosi se na znanja i uvjerenja koja dijele svi članovi određene grupe, bez obzira na to uključuje li ta grupa nekoliko pojedinaca, naciju ili planetarnu populaciju u cjelini. Kolektivna svijest omogućuje članovima grupe da dijele zajedničke ciljeve, ponašanja i stavove. Također potiče pojedince s različitim stavovima da se prilagode uvjerenjima cijele grupe. Ukratko, čini ljudsko društvo mogućim.
Primati, uključujući ljude, društvene su životinje. Poput drugih društvenih životinja kao što su vukovi ili mravi, radije žive u skupinama iz više razloga. Iako je pojedincima moguće preživjeti u izolaciji, rijetko tko to čini po svom izboru. Zapravo, takva se društvena izolacija u mnogim društvima smatra ekstremnim oblikom kazne. Sociolozi i drugi znanstvenici proučavali su psihološku osnovu iza društvenih grupa, a kolektivna svijest je jedan od primarnih čimbenika iza ljudske grupne aktivnosti.
Francuski sociolog Émile Durkheim skovao je termin kolektivna svijest u 19. stoljeću. Ilustrirao je ono što su on i drugi znanstvenici otkrili o načinima na koje ljudska bića komuniciraju. Kako su ljudi u potpunosti sposobni djelovati neovisno, većina njih mora postojati jaka motivacija da većinu vremena djeluju u skladu jedni s drugima. U svim ljudskim društvima većina članova će se prilagoditi grupnim stavovima o izgledu, ponašanju, društvenoj interakciji i slično, čak i kada postoje održive alternative.
Durkheim je predložio da kolektivna svijest proizlazi iz snažnog pozitivnog i negativnog pritiska na pojedinca. Od najranije dobi svaka osoba uči da neka ponašanja rezultiraju odobravanjem vršnjaka, dok druga ponašanja izazivaju suptilno ili snažno neodobravanje. Nakon što je to znanje u potpunosti asimilirano, osoba će na sličan način reagirati na ponašanje drugih. Na taj način vrijednosti grupe postaju vrijednosti pojedinca. To osigurava usklađenost pojedinca s društvenim konceptima kao što su zakoni ili moralni kodeksi, čak i ako je njegova ili njezina prirodna sklonost činiti drugačije.
Pionirski psiholog CJ Jung predložio je da postoji i kolektivno nesvjesno uz kolektivnu svijest. Jung je vjerovao da su neki ljudski pojmovi, koje je nazvao arhetipovima, naslijeđeni, a ne naučeni. To bi objasnilo zašto sva ljudska društva dijele neke stavove, uvjerenja i zakone, čak i ona društva koja su se razvila u izolaciji. S psihološkog stajališta, ove teorije nisu važne samo za proučavanje ljudskog društva; oni nude uvid u to kako pojedinac može postići sreću čak i ako su njegovi ili njezini osobni ciljevi znatno drugačiji od ciljeva društva u cjelini.