Količinska teorija novca kaže da inflacija raste u ekonomiji kada raste ukupna količina novca. Ova teorija inflacije pokušava pripisati stvarnu vrijednost novcu i objasniti zašto cijena artikala raste kada predmeti fizički ostanu isti, kao što je galon (3.8 litara) mlijeka, na primjer. Ova teorija postoji stoljećima i pretrpjela je burnu povijest među ekonomistima. Mnogi to vide kao jednostavno rješenje ovog pitanja, ali mnogi drugi kritiziraju teoriju.
Vjeruje se da je teorija količine novca nastala tijekom 16. stoljeća. To je bio izravan odgovor na rast cijena zbog priljeva zlata i srebra iz Amerike u Europu. Početkom 1800-ih, ekonomist Henry Thorton stvorio je ono što se smatralo konačnom tvrdnjom o monetarnoj ekonomiji. Njegova teorija je u osnovi tvrdila da što više novca uđe u gospodarstvo, to je viša inflacija, te da povećana ponuda novca ne mora nužno dovesti do povećanog ekonomskog outputa.
Što se tiče ekonomskih teorija, kvantitativna teorija novca jedna je od najjednostavnijih za razumijevanje. Primjer toga bi bio da kada se količina novca u ekonomiji udvostruči, cijene se na kraju udvostruče. To se objašnjava jer kako se sve više novca ulaže u gospodarstvo, on postaje sve manje rijedak, pa gubi svoju početnu vrijednost. Dakle, u većini gospodarstava to proizvodi ciklus, jer je cilj dodati prihod u sustav, ali pritom se vrijednost novca smanjuje, stvarajući veću potrebu za prihodima i tako dalje.
Količinska teorija novca objašnjena je korištenjem jednostavne jednadžbe koja se može primijeniti na mnoga različita gospodarstva. Matematička formula M*V = P*T prihvaćena je kao osnovna jednadžba o tome kako se novčana masa odnosi na monetarnu inflaciju. Slovo M označava novac; V označava brzinu, ili broj puta kada novac mijenja ruke; P označava prosječnu razinu cijene; a T označava volumen transakcija.
Ova ekonomska teorija ima mnogo sljedbenika koji se slažu da je ovo jednostavno rješenje točno, ali otkako je Thorton svoje ideje iznio u javnost, pojavili su se kritičari. Još u radu poznatog ekonomista iz 20. stoljeća Johna Maynarda Keynesa, mnogi su govorili da je brzina nepredvidljiva i stoga je nemoguće točno izmjeriti. Mnogi također vide kvantitetnu teoriju novca kao točnog suca dugoročne ekonomije, ali kao lošu mjeru kratkoročnih financija.