Kolijevka čovječanstva zbirka je raznih nalazišta u Južnoj Africi koja sadrže fosile hominida koji datiraju milijunima godina unatrag. Područje je UNESCO-ve svjetske baštine, a postoji od 1999. godine. 2005. mjesto je prošireno i otvoren je centar za posjetitelje.
Kolijevka čovječanstva je nešto manje od 200 četvornih milja (500 četvornih km) sveukupno i 30 milja (50 km) sjeverno od Johannesburga u Južnoj Africi. Nalazište ima nevjerojatnu gustoću ostataka hominida i mjesto je nekih od najuzbudljivijih fosilnih otkrića od 1940-ih.
Iako je vjerojatno da su se rani hominidi zapravo prostirali na mnogo većem području u Južnoj Africi, upravo u kolijevci čovječanstva njihovi su ostaci idealno fosilizirani, pa upravo preko ovog mjesta znamo za njih. Područje se često promiče kao mjesto gdje smo postali istinski ljudi, gdje smo naučili izrađivati alate i stajati uspravno i gdje smo prije više od milijun godina pripitomili vatru.
Upravo vapnenačke špilje koje su prošarane kolijevkom čovječanstva čine je tako idealnom za očuvanje naše fosilne povijesti. Postoji više od trideset ovih špilja rasprostranjenih diljem regije, ali nekoliko je od posebne važnosti. Mjesto svjetske baštine UNESCO-a dobilo je ime po tri vjerojatno najvažnija: Sterkfontein, Swartkrans i Kromdraai.
Sterkfontein su prvobitno otkrili rudari krajem 19. stoljeća. Rudari su pronašli neke fosile, te ih pokazali drugima, koji su ih na kraju dali do znanja skupinama zainteresiranih znanstvenika. U 1930-ima nalazište se počelo iskapati i u roku od nekoliko godina dalo je znanosti prvim potpuno zrelim australopitecima. Od ovog prvog otkrića, više od 500 hominida pronađeno je na lokalitetu Sterkfontein unutar kolijevke čovječanstva, što ga čini najproduktivnijim nalazištem te vrste na svijetu.
Swartkrans je obližnje mjesto u kolijevci čovječanstva i u vlasništvu je Sveučilišta Witwatersrand. Swartkrans je dao niz zanimljivih fosila, uključujući one Homo habilisa i Homo erectus sortu Telanthropus capensis. Swartkrans je također dao veliki dio inspiracije za rad Boba Braina, koji je pokazao da su te rane ljude zapravo intenzivno lovile velike mačke.
U Kromdraaiju se nalazi Čudesna špilja. Iako ovo nalazište nije poznato po fosilima, kao što je to većina špilja u kolijevci čovječanstva, ono se ističe kao treća najveća komora na svijetu. Čudesna špilja ima više od 11 hektara, ili gotovo 500,000 četvornih stopa (46,000 četvornih metara). Čudesna špilja u Kromdraiju također sadrži niz impresivnih formacija stalagmita i stalaktita, od kojih neki dosežu visinu od više od 50 stopa (15 metara).
Iako su Sterkfontein i Swartkrans daleko najvažnija fosilna nalazišta unutar kolijevke čovječanstva, druga su također donijela važna otkrića. Neki od njih su Motsetsi, Plovers Lake, Haasgat, Minaars Cave, Drimolen i Cooper’s Cave. Mjesto je jedno od vrhunskih odredišta na svijetu koje treba posjetiti za one koji žele zaviriti što je moguće dalje u povijest čovječanstva, a posljednjih godina vlada je gradila više turističke infrastrukture za podršku tim posjetiteljima. Obilasci s vodičem, udobni smještaji i centri za posjetitelje sada se mogu pronaći unutar stranice.