Kolinergična urtikarija je vrsta kožnog osipa koji je potaknut znojenjem. Osip počinje kao mrlja tople kože koja trnci, a crvene kvrge koje svrbeju nastaju unutar otprilike pola sata. Kolinergična urtikarija može biti neugodna i otežavajuća, ali obično ne uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme. Uzimanje oralnih antihistaminika, nošenje prozračne odjeće i izbjegavanje aktivnosti koje uzrokuju prekomjerno znojenje mogu pomoći u smanjenju učestalosti i težine izbijanja.
Akutna iritacija kože povezana s kolinergičkom urtikarijom smatra se reakcijom preosjetljivosti, sličnom alergijskom odgovoru. Kada su na koži prisutni znoj i toplina, imunološki sustav tijela oslobađa histamine koji izazivaju upalu. Potencijalno svaka aktivnost ili situacija koja uzrokuje znojenje može uzrokovati osip kod preosjetljive osobe. Vruće vrijeme, intenzivna tjelovježba, konstriktivna odjeća i vruće kupke uobičajeni su okidači.
Stanje se najčešće javlja kod ljudi u dobi između 10 i 30 godina, ali kolinergička urtikarija se potencijalno može pojaviti u bilo kojoj dobi. Određeni čimbenici mogu povećati vjerojatnost razvoja kožnih osipa, kao što su pretilost, život u vrućoj klimi, teška astma i alergije. Osim toga, mnogi ljudi koji pate od kolinergičke urtikarije imaju kronične probleme s kožom poput ekcema. Čak i bez liječenja, stanje se obično smanjuje u težini i na kraju nestaje samo od sebe tijekom nekoliko godina.
Većina ljudi koji imaju kolinergičku urtikariju razvijaju osip na rukama i prsima. Mogući su osipi na drugim dijelovima tijela, ali neuobičajeni. Kada dođe do znojenja, mali dio kože obično postaje topao i crven. Može početi svrbjeti, trnjati ili peći u roku od nekoliko minuta, a počinju se pojavljivati male koprivnice. Osobe s teškom preosjetljivošću mogu osjetiti glavobolje, bolove u prsima i probleme s disanjem kako se njihov osip pogoršava. U većini slučajeva simptomi počinju nestajati nakon otprilike sat vremena dok se osoba odmara i hladi.
Osoba koja ima česte osip na koži trebala bi posjetiti dermatologa kako bi razgovarali o mogućnostima liječenja. Liječnik može pitati o simptomima i obaviti alergijske testove kako bi utvrdio je li potrebno liječenje nazalnih alergija ili astme. Većini bolesnika propisuju se antihistaminici za uzimanje tijekom akutnih napadaja ili svakodnevno kao preventivna mjera protiv kolinergičke urtikarije. Osim toga, lokalne kreme mogu se propisati za ublažavanje peckanja i svrbeža.
Dermatolog također može pomoći pacijentima identificirati svoje okidače i naučiti kako ih izbjeći. Promjena ili smanjenje rutine vježbanja može pomoći u smanjenju rizika od ponovnih problema s kožom. Lagana, prozračna odjeća koja ne steže može pomoći u sprječavanju znoja s kože. Nije uvijek moguće spriječiti sve okidače, pogotovo ako osoba živi u vrućoj klimi, ali poduzimanjem svih mogućih mjera opreza protiv kolinergičke urtikarije može se značajno smanjiti učestalost epizoda.