Komplementarni proizvod – koji se u ekonomiji češće naziva komplementarnim dobrom – je stavka koja se često koristi u međusobnoj povezanosti s drugim dobrima. Ekonomisti obično koriste klasične primjere za definiranje komplementarnog proizvoda, kao što su hrenovke i hrenovke, automobilska vozila i gumene gume ili hamburgeri i peciva za hamburger. Potražnja za jednom od ovih dobara često pokreće potražnju za drugom zbog njihove međusobno povezane upotrebe. Svrha definiranja dobara kao komplementarnih može pomoći ekonomistima razumjeti odluke koje donosi homo economicus, ekonomski čovjek. Tvrtke također mogu koristiti ove informacije u opće poslovne svrhe.
Ponuda i potražnja uobičajeni su način na koji ekonomisti određuju kako gospodarstvo raspoređuje resurse. Cijena je ovdje najveći čimbenik jer prodavači i kupci pokušavaju doći do točke na kojoj mogu maksimizirati kretanje robe. Tvrtke koje prodaju komplementarni proizvod moraju osigurati dovoljnu ponudu za svaku robu. Cijena za svako dobro ima tendenciju da ima odvojene točke ravnoteže definirane ponudom i potražnjom. Tvrtke moraju osigurati da je ravnoteža za svaku robu blizu jedna drugoj kako bi se povećala prodaja svake stavke.
Kada porast cijene jednog komplementarnog proizvoda poraste na visoko, potrošači su skloni tražiti zamjensko dobro. To znači da potrošači pronalaze alternativno dobro koje nudi sličnu vrijednost kao preferirano dobro. Drugi predmet koji se dobro prodaje s komplementarnim proizvodom također će početi padati u prodaji. Stoga tvrtke moraju pronaći način da istovare komplementarnu robu koja će ostati neprodana zbog povećanja cijene drugog proizvoda. Ako to ne učinite, u nekom trenutku u budućnosti rezultirat će izgubljenom prodajom i zastarjelim zalihama.
Tvrtke možda neće moći prodati sve komplementarne proizvode na vlastitu volju. Na primjer, proizvođač hrenovki često se fokusira isključivo na prodaju hrenovki jer je to cilj i svrha poslovanja. Prodaja hrenovki, dakle, pada na drugu tvrtku, najvjerojatnije pekaru. Kada se cijena hrenovki poveća eksponencijalno – izbacivši ravnotežu ponude i potražnje iz kvara – tada će prodaja hrenovki najvjerojatnije pasti. U ovom slučaju, dvije tvrtke će patiti od slabljenja prodaje i moraju pronaći načine kako preživjeti gospodarski pad.
U nekim slučajevima, komplementarni proizvod može se bolje prodavati tijekom gospodarskih kriza. Na primjer, smanjenje kupovne moći može rezultirati time da potrošači neće moći kupiti filet mignon. Hrenovke tada postaju zamjensko dobro zbog nižih cijena ovih artikala u odnosu na filet mignon. Kako se povećava prodaja hrenovki, tako će rasti i prodaja komplementarnih proizvoda, poput hrenovki.