Kontekstualna izvedba je pristup ocjenjivanju funkcije zaposlenika unutar granica njegovih ili njezinih dodijeljenih odgovornosti. Ideja je procijeniti taj učinak u smislu ne samo usklađenosti s onim što se smatra prihvatljivom razinom funkcioniranja, već i zabilježiti situacije u kojima taj zaposlenik pokazuje sposobnosti ili druge atribute koji dovode do uzornog ponašanja na poslu. Procjenom učinka zaposlenika u kontekstu njegove ili njezine uloge u organizaciji tvrtke, često je lakše identificirati ljude koji su idealni za njihov trenutni posao, one koji bi mogli iskoristiti neku vrstu popravne obuke i one koji bi trebali uzeti u obzir za bočne poteze ili unapređenja na pozicije koje su više u skladu s njihovim darovima i talentima.
Za razliku od nekih pristupa ocjenjivanju zaposlenika, kontekstualni učinak nije samo razina obrazovanja, iskustvo i stručnost obavljanja određenih zadataka. Metoda također uzima u obzir funkciju zaposlenika u smislu socijalnog i psihološkog utjecaja na funkciju poduzeća u cjelini. Na primjer, dok zaposlenik može posjedovati potrebnu pozadinu i mehaničke vještine za adekvatno obavljanje dodijeljenih zadataka, pojedinac možda nije opremljen za upravljanje društvenim aspektima koji pomažu u promicanju produktivnosti unutar radnog okruženja. Kada je to slučaj, napori ljudskih potencijala, u odnosu na korištenje kontekstualne izvedbe, mogu se više usredotočiti na pružanje pomoći u pomaganju zaposlenicima u prevladavanju emocionalnih barijera kao što su sramežljivost, nedostatak samopouzdanja ili manifestacija ljutnje na radnom mjestu koja se sprječavajući odjel da funkcionira s optimalnom učinkovitošću.
Kada procjenjuju ovaj određeni aspekt kontekstualne izvedbe, analitičari će često uzeti u obzir čimbenike kao što je spremnost zaposlenika da prestane s onim što radi kako bi pomogao drugom zaposleniku koji ima poteškoća s dodijeljenim zadatkom. Opći odnosi među zaposlenicima unutar područja također se pomno ispituju, bilježeći situacije u kojima su interakcije između pojedinaca obično uporne ili manje građanske, te kada su interakcije otvorene i komunikativne.
Budući da se stvaranje funkcionalne društvene mreže na radnom mjestu smatra čimbenikom koji doprinosi ukupnoj produktivnosti, kontekstualna izvedba može uvelike pomoći tvrtki da napreduje. Zaposlenici koji osjećaju osjećaj zajedništva jedni s drugima mnogo će vjerojatnije uskočiti kada se pojave hitni slučajevi koji negativno utječu na rad jednog od njih ili privremeno ometaju sposobnost da budu produktivni. Čvrste veze na radnom mjestu u konačnici znače da su zaposlenici zadovoljniji svojim poslom i radnim okruženjem te imaju tendenciju da ulažu više truda u izvršavanju svojih odgovornosti. Ishod je da tvrtka ima koristi od više razine produktivnosti.