Kontrakcija skeletnih mišića je mehanizam kojim mišići pokretnih zglobova tijela proizvode kretanje na tim zglobovima. Skeletni mišić se razlikuje od srčanog mišića, koji pumpa srce, i glatkih mišića, koji je sastavni dio nekoliko unutarnjih organa i proizvodi pokrete poput guranja hrane duž probavnog trakta, po tome što se na oba svoja kraja spaja s kosti. Kao takav, kada se skuplja – to jest, kada se njegova vlakna skraćuju i produžuju – povlači dvije kosti, uzrokujući pomicanje u zglobu koji križa. Kontrakcija skeletnih mišića, koja uključuje kemijsku reakciju na razini proteinskih komponenti sadržanih u svakoj mišićnoj stanici, ono je što omogućuje kretanje kostura.
Postoji nekoliko različitih vrsta kontrakcija koje skeletni mišići mogu proizvesti. Kontrakcija u kojoj se mišićna vlakna skraćuju, što se vidi kada se grudni koš privuče bliže zdjelici tijekom trbušnog krckanja, poznata je kao koncentrična kontrakcija. Kada se mišićna vlakna produljuju, kao u fazi spuštanja trzanja, dolazi do ekscentrične kontrakcije. Kontrakcija skeletnih mišića koja uključuje i koncentričnu i ekscentričnu fazu pokreta poznata je kao izotonična kontrakcija. Izometrijska je kontrakcija, s druge strane, ona u kojoj mišić ne mijenja duljinu tijekom kontrakcije, kao u držanju čučnjeva bez kretanja.
Skeletni mišić se sastoji od snopova mišićnih vlakana, koji su pak snopovi mišićnih stanica. Mišićne stanice su dugačke, uske i cilindričnog oblika, a sastoje se od jedinica zvanih sarkomeri koji su odgovorni za kontrakciju skeletnih mišića. Model koji objašnjava što se događa u sarkomeru tijekom kontrakcije mišića poznat je kao teorija kliznog vlakna. Može se koristiti za objašnjenje svih vrsta mišićnih kontrakcija, koje se razlikuju samo po tome je li sila primijenjena na mišić manja, veća ili jednaka sili koju proizvode mišićne stanice.
Unutar svakog sarkomera, jedinice koja se pojavljuje u stotinama tisuća u svakoj mišićnoj stanici, proteini su organizirani u dugačke filamente zvane aktin i miozin. Proteini aktina su pasivni, što znači da tvore lance koji primaju aktivne proteine miozina. Raspoređen u naizmjeničnim linijama, miozin klizi naprijed-natrag pored aktina, a u tom procesu emitira kalcijeve ione koji uzrokuju da se svaki protein miozina veže na odgovarajuće mjesto na svakom proteinu aktina.
Tijekom kontrakcije skeletnih mišića, filamenti miozina hvataju aktin i provlače se pored njega. To se događa istovremeno u mnogim sarkomerima stanice, koji su raspoređeni u trake. Ovaj “moždani udar”, kao što je uobičajeno poznat, uzrokuje kolektivno skraćivanje mišića, koji se zatim vraća na duljinu mirovanja dok se miozin oslobađa od aktina.