Učinak kontrasta je pojava u kojoj ljudi percipiraju veće ili manje razlike od onih koje su stvarno prisutne kao rezultat prethodnog ili istovremenog izlaganja nečemu sličnih osnovnih karakteristika, ali različitih ključnih kvaliteta. U jednostavnom primjeru kako učinak kontrasta funkcionira s vidom, istraživač može prikazati subjekt s tamnim kvadratom i svijetlim kvadratom, od kojih svaki zatvara manji kvadrat. Čak i ako su manji kvadrati zapravo iste boje, efekt kontrasta će navesti gledatelja da misli da je kvadrat na tamnoj pozadini svjetliji od kvadrata na svijetloj pozadini.
Vizualna percepcija nije jedina stvar koju učinak kontrasta može iskriviti. To se također može dogoditi s ljudskom spoznajom, u primjeru kognitivne pristranosti. Pomoćnik bi mogao strožije ocijeniti osrednji esej nakon što pročita vrlo dobar primjer pisanja, na primjer. Ljudi mogu iskoristiti ovaj učinak u prodaji. Prodavač lijesova može ljudima pokazati isti lijes srednjeg dometa usred jeftinih i vrhunskih proizvoda, a oni će ga drugačije percipirati ovisno o okolnim usporednim uzorcima. To može potaknuti ljude da troše više nego što bi inače.
U pozitivnom kontrastnom učinku ljudi će nešto percipirati kao bolje nego što jest kao rezultat izloženosti lošijem uzorku usporedbe, dok će u negativnoj verziji ljudi misliti da je nešto gore jer imaju bolji usporedni uzorak. Ovu kognitivnu pristranost iznimno je teško prevladati, jer je prirodno ukorijenjena u mozak i način na koji ljudi razmišljaju i percipiraju svijet oko sebe.
Svijest o učinku kontrasta može navesti ljude da pokušaju poduzeti korake kako bi ga nadoknadili. U ocjenjivanju, na primjer, ljudi imaju rubriku koju mogu koristiti za stvaranje objektivnijeg standarda, a asistent u nastavi može uzeti nasumični uzorak radova s različitim ocjenama i zamoliti drugog asistenta da ih pregleda i provjeri jesu li ocjene poštene. Zabrinutost oko vizualnog kontrasta posebno je važna kod znakova i grafičkog dizajna, gdje boje mogu izgledati nenormalno ovisno o njihovoj okolini i načinu na koji ljudi rukuju njima.
Kao i druge kognitivne pristranosti, efekt kontrasta može objasniti neka naizgled proturječna ljudska ponašanja, a važan je dio ljudske psihologije. Ljudi se mogu uključiti u aktivnosti protiv vlastitog najboljeg interesa kao rezultat ovih pristranosti, a također mogu činiti stvari koje se čine neuobičajenim, poput trošenja više na kupnju nego što je prvobitno planirano zbog pametnih prodajnih taktika koje iskorištavaju poznate psihološke ranjivosti.