Kako bi se pratila kvaliteta rada obavljenog u laboratoriju, moraju postojati određeni sustavi. Mikrobiološki laboratorij analizira uzorke i također može provjeriti da industrijski ili znanstveni procesi rade ispravno. Kontrola kvalitete u mikrobiologiji stoga koristi dokumentaciju za bilježenje onoga što se događa tijekom procesa i za preciziranje problema koji utječu na te procese.
Bolnice, industrija i istraživanje područja su u kojima su mikrobiolozi aktivni. Kako bi dobio što točnije rezultate, on ili ona moraju slijediti pravila. Ova pravila osiguravaju da su materijali prikladni za svrhu, da su analitičari pravilno obučeni i da se procedure pravilno slijede. Na taj način moguće je smanjiti pogreške, te identificirati izvor problema.
Mikrobiolozi identificiraju mikroorganizme, kao što su bakterije i gljivice, za život. Važnost toga ovisi o području u kojem rade. Sigurnost hrane je jedan takav primjer. Proizvođači prehrambenih proizvoda možda trebaju mikrobiološki laboratorij kako bi provjerili ima li opasnih mikroba u hrani.
Farmaceutske tvrtke proizvode lijekove za upotrebu na ljudima ili životinjama. Ako je proizvod kontaminiran mikrobima, to može negativno utjecati na pacijenta. Kontaminacija je posebno opasna ako je proizvod injekcijski lijek, gdje se mikrobi mogu unijeti izravno u tijelo.
Bolnički mikrobiolozi testiraju uzorke oboljelih pacijenata. Ako uspiju pronaći mikrob koji uzrokuje bolest, liječnici mogu učinkovito liječiti pacijenta. Istraživački mikrobiolozi analiziraju mikrobe u znanstvene svrhe, a njihovi nalazi mogu biti važni za javno zdravlje ili za buduća istraživanja.
Ispravno identificiranje mikroba koji je prisutan u određenom području cilj je svakog mikrobiologa. Nakon što je mikrob identificiran, mikrobiolog će možda morati pronaći izvor kontaminacije i ukloniti problem. On ili ona će također možda morati savjetovati o ispravnoj metodi kako bi riješili problem i spriječili da se to dogodi u budućnosti.
Središnje za ove odgovornosti je točna identifikacija uključenog mikroba. Mikrobiološki testovi lako se kontaminiraju drugim, irelevantnim mikrobima, što cijeli test čini netočnim, a sve buduće radnje beskorisnim. Kontrola kvalitete u mikrobiologiji stoga je iznimno važna da bi ispitivanje bilo korisno.
Laboratorijski analitičari moraju znati pravi način obavljanja zadataka. Kako bi ih naučili, mogu slijediti postupke obuke koji u pisanom obliku navode najbolji način za obavljanje zadataka. Svaki je postupak isti za svakog analitičara. Dio kontrole kvalitete u mikrobiologiji je vođenje evidencije o obuci kako bi se pokazalo da je analitičar znao kako ispravno izvršiti zadatak.
Zatim, analitičar treba slijediti pravila za svaki pojedini test koji radi na uzorcima. Ova pravila sprječavaju kontaminaciju testa i osiguravaju da će ih test identificirati ako su relevantni mikrobi prisutni u uzorku. Tipični ispitni postupak, koji se u nekim područjima naziva standardni operativni postupak (SOP), opisuje način rukovanja uzorkom, kako raditi s opremom te na kojim temperaturama i vremenima se uzorak inkubira. Svi koraci testa također moraju biti detaljno zabilježeni od strane analitičara.
Oprema u laboratoriju također treba ispravno raditi svoj posao. Kontrola kvalitete u mikrobiologiji može se proširiti i na opremu. Analitičari i inženjeri pisanim putem bilježe funkcionira li oprema i uklanjaju je iz upotrebe ako ne funkcionira.
U industriji kao što je farmaceutska, pojam kontrola kvalitete može se odnositi i na cijeli odjel. Ljudi koji rade u odjelu za kontrolu kvalitete (QC) provjeravaju proizvode i sirovine na kontaminaciju. Također provjeravaju dijelove tvornice uključene u izradu proizvoda na moguće izvore kontaminacije.
Ako mikrobiolog otkrije kontaminaciju u uzorku, tada može pregledati dokumentaciju o kvaliteti kako bi se uvjerio da ništa nije pošlo po zlu ili nije učinjeno pogrešno u procesu testiranja. Ako ova dokumentacija nije prisutna, analitičar ne može isključiti pogreške kao uzrok kontaminacije. Kontrola kvalitete u mikrobiologiji je stoga metoda kojom se osigurava da su rezultati valjani i da se na njih može djelovati. Sva pravila također daju analitičarima dobre procedure koje treba slijediti kako bi mogli kvalitetno obaviti posao.
Kontrolu kvalitete u mikrobiološkom laboratoriju mogu provjeravati vanjska regulatorna tijela. Američka agencija za hranu i lijekove jedna je takva organizacija koja provjerava dokumentaciju mnogih tvrtki poput onih koje proizvode lijekove. Svaka zemlja općenito ima svoja vlastita regulatorna tijela za laboratorije koji djeluju u različitim područjima.