Upravljačka sabirnica je ono što središnja procesorska jedinica (CPU) računala koristi za komunikaciju s drugim uređajima unutar stroja preko skupa fizičkih veza poput kabela ili tiskanih krugova. To je raznolika zbirka signala, uključujući čitanje, pisanje i prekid, koji omogućuju CPU-u da usmjerava i prati što rade različiti dijelovi računala. Ovo je jedna od tri vrste sabirnica koje čine sabirnicu sustava ili računala. Njegov točan sastav varira među procesorima.
Općenito, svrha svake sabirnice je smanjiti broj putova potrebnih za komunikaciju između računalnih komponenti. Sabirnica omogućuje komunikaciju između komponenti preko jednog podatkovnog kanala i karakterizira je koliko informacija može prenijeti odjednom. Količina podataka izražena je u bitovima i odgovara broju fizičkih linija preko kojih se šalju informacije. Na primjer, vrpcani kabel s 32 žice može poslati 32 bita paralelno.
Svako računalo obično ima internu i sabirnicu za proširenje. Unutarnja ili prednja sabirnica olakšava komunikaciju između CPU-a i središnje memorije, dok sabirnica za proširenje ili ulazno/izlazna sabirnica povezuje komponente matične ploče poput tvrdih diskova i portova. Većina sistemskih sabirnica obično se sastoji od između 50 i 100 zasebnih fizičkih linija za komunikaciju. Ove linije su podijeljene na tri podsklopa ili vrste sabirnica: adresnu ili memorijsku sabirnicu, sabirnicu podataka i sabirnicu za naredbe ili upravljanje.
Upravljačka sabirnica je dvosmjerna; prenosi naredbene signale iz CPU-a i signale odgovora iz hardvera. Pomaže CPU-u da sinkronizira svoje naredbene signale s komponentama računala i sporijim vanjskim uređajima. Kao rezultat toga, kontrolna sabirnica se sastoji od kontrolnih linija od kojih svaka šalje određeni signal, poput čitanja, pisanja i prekida. Upravljačke linije koje čine kontrolnu sabirnicu razlikuju se između procesora, ali većina uključuje linije sistemskog takta, statusne linije i linije za omogućavanje bajtova.
Na primjer, CPU računala će koristiti podatkovnu sabirnicu za prijenos informacija u i iz središnje memorije. Upravljačka sabirnica omogućuje CPU-u da odredi hoće li i kada sustav šalje ili prima ove podatke. To je zato što kontrolna sabirnica ima kontrolnu liniju za čitanje i jednu za pisanje koji određuju smjer protoka informacija (od memorije do CPU-a ili od CPU-a do memorije). Ako CPU treba zapisati neke podatke u središnju memoriju, poslat će signal na (potvrditi) liniju za upisivanje kontrolne sabirnice. Slanje signala na liniji za kontrolu čitanja omogućuje CPU-u primanje podataka iz memorije.
Druge vrste sabirnica koje čine sabirnicu sustava su sabirnice podataka i adresa. Sabirnica podataka premješta upute i informacije između svih funkcionalnih komponenti računala. Dvosmjeran je i može prenositi samo u jednom smjeru u isto vrijeme. Sabirnica podataka prenosi informacije između CPU-a i memorije te također između memorije i ulazno/izlazne sekcije.
Adresna sabirnica je jednosmjerna i funkcionira kao mapa za memoriju. Kada računalni sustav treba pristupiti određenoj memorijskoj lokaciji ili ulazno/izlaznom uređaju, on potvrđuje odgovarajuću adresu na adresnoj sabirnici. Ovu adresu prepoznaje odgovarajući sklop koji zatim upućuje odgovarajuću memoriju ili uređaj da čita ili šalje podatke na sabirnicu podataka. Odgovarat će samo uređaj ili memorijska lokacija koja odgovara adresi na adresnoj sabirnici.