Konusna stanica ili jednostavno “konus” je specijalizirana stanica osjetljiva na svjetlost koja se nalazi u mrežnici oka i koristi se za razlikovanje boje i detalja. Kod ljudi su prisutna tri tipa stanica čunjića, osjetljive na različite raspone valnih duljina kako bi se osigurao raspon percepcije boja. Različiti organizmi imaju različit broj čunjića, osjetljivih na različita područja spektra, omogućujući životinjama poput pčela da percipiraju infracrveno svjetlo dok ljudi ne mogu.
Kao što ime sugerira, dio oblika stanice stošca doista je sličan obliku stošca. Segment u obliku stošca nalazi se na vrhu stanice i reagira na različite valne duljine svjetlosti, ovisno o koncentraciji fotopigmenta prisutnog u strukturi. Kako ova struktura reagira, ona šalje signal glavnom tijelu stošne stanice, a ulazni podaci iz brojnih stošnih stanica koristi se za stvaranje cjelovite slike za mozak. U oku postoji više od četiri milijuna stošnih stanica, a posebno su gusto zbijene u fovei, ključnom području oka.
Ove stanice su manje osjetljive na svjetlost od svojih sličnih stanica štapića. Štapićaste stanice funkcioniraju pri vrlo slabom osvjetljenju, ali ne reagiraju na boju i imaju strukturu poput štapa. Organizmi imaju različite koncentracije stanica štapića i čunjeva ovisno o okolini u kojoj su evoluirali. Životinje kojima je potreban dobar vid u uvjetima slabog osvjetljenja, poput noćnih životinja, imaju mnogo više štapova, jer su te stanice korisnije. Životinje naviknute na jako svjetlo i kojima je potrebna diferencijacija u boji, poput ljudi, imaju tendenciju da imaju povećan broj stanica čunjeva, iako je štapića još uvijek brojčano više od čunjeva.
Češeri su osjetljivi na žućkasto-zeleno, plavo-ljubičasto i zeleno svjetlo. Kada ljudi percipiraju prizore u boji, to čine uz pomoć milijuna tih stanica, od kojih svaka daje mali dio slagalice. Kada se stanice osjetljive na zeleno svjetlo najjače pale, na primjer, to je pokazatelj da osoba gleda u nešto zeleno, poput drveta. Različiti intenziteti svjetlosti koje pružaju šipke stvaraju sjenčanje, a selektivno paljenje žuto-zelenih čunjeva može otkriti novi rast, obično svjetlije zelene boje.
Osobe s poremećajima vida boja mogu imati problem sa stošnim stanicama, iako postoje i drugi uzroci sljepoće za boje. Neki ljudi uopće nemaju čunjeve i ne mogu percipirati boju, dok drugi imaju smanjen broj ili neispravne čunjeve, pa im je oslabljen vid boja. Kada se ljudima dijagnosticira daltonizam, mogu se provesti testovi kako bi se saznalo više o tome zašto imaju poteškoća s vidom boja.