Pojam “konzumerizam” koristi se na nekoliko različitih načina. U ekonomiji se obično odnosi na pokret koji promiče prava i sigurnost potrošača koji je nastao ranih 1900-ih kada su ljudi postajali sve zabrinutiji za sigurnost potrošača i proizvodne metode. U filozofiji, konzumerizam se odnosi na način života u kojem ljudi pridaju veliku vrijednost materijalnom posjedu i u kojem ljudi imaju tendenciju da konzumiraju više nego što im je potrebno. Kritičari ovakvog načina života zagovaraju antikonzumerizam ili produkcionizam.
Praksa konzumiranja izvan osnovnih potreba je drevna; treba samo za primjer pogledati raskošne grobnice egipatskih faraona. Međutim, konzumerizam u modernom smislu doista je došao na svoje s pojavom masovne proizvodnje i sve većim odvajanjem između proizvođača i potrošača. Povijesno gledano, ljudi su proizvodili mnogu svoju vlastitu robu ili su živjeli i radili u neposrednoj blizini svojih proizvođača, a proizvodnja je prvenstveno bila ograničena na osnovne potrebe, osim u slučaju robe namijenjene višim slojevima.
S industrijskom revolucijom došlo je do nekoliko radikalnih promjena u obrascima potrošnje. Prvi je bio porast potrošnje među svim socioekonomskim klasama, potaknut proizvođačima koji su proizvodili višak robe i trebali su stvoriti tržište za to. Drugi je bio radikalni razdor između proizvođača i potrošača, jer se roba mogla otpremati bilo gdje u svijetu, a ljudi su se rijetko susreli ili komunicirali s ljudima koji su proizvodili njihovu robu. Industrijska revolucija također je omogućila prelazak iz društva orijentiranog na proizvodnju u društvo orijentirano na potrošnju, jer je manje proizvođača moglo proizvoditi više robe.
U smislu zaštite potrošača, bura konzumerizma nastala je kao odgovor na probleme poput kontaminirane hrane, neispravnih mehaničkih proizvoda i drugih problema. Zagovornici potrošača počeli su tvrditi da je potrebno uspostaviti sigurnosne standarde, a tvrtke moraju biti odgovorne za svoje neispravne proizvode, radi zaštite potrošača. Konzumerizam se u tom smislu također proširuje na sporove oko lažnih reklamnih tvrdnji, lobiranja za otkrivanje podataka i niz drugih tema.
U smislu načina života u kojem je potrošnja roba široke potrošnje stavljena na visoki prioritet, konzumerizam je prastara tema kritike, a kritika s vremenom postaje samo oštrija. Konzumerizam je usko povezan s materijalizmom, a oba se trenda obično pojavljuju u kapitalističkim sustavima, u kojima se konzumerizam može poticati iz raznih razloga. Konzumerizam teži naglašavanju klasnih razlika i širenju socioekonomskih jazova, budući da ljudi koriste potrošnu robu kao prikaz klasnog statusa. U cijelom svijetu potrošnja resursa nerazmjerno se događa među bogatima, pri čemu siromašni u svijetu troše djelić svjetskih resursa. Statusni simboli poput velikih kuća, otmjenih automobila i dizajnerske odjeće ponekad se promatraju i napadaju kao simboli konzumerističkog načina života.