Definiran od strane Alfreda Wernera 1893. godine, koordinacijski broj je pojam koji se koristi u kemiji za označavanje broja veza koje središnji metalni ion ima u koordinacijskom spoju. Koordinacijski brojevi kreću se od dva do 16, a najčešći su četiri i šest. Iako se obično koriste za atome prijelaznog metala u spoju, mogu se odnositi i na nemetalne tvari.
Neutralni atomi – koji su atomi koji nemaju naboj – ili kationi – atomi s pozitivnim nabojem – mogu oboje biti središnji atom u koordinacijskom spoju. Ti atomi su obično prijelazni metali, a to su oni elementi koji reagiraju s halogenima. Željezo, bakar, zlato i krom su svi primjeri prijelaznih metala.
Prijelazni metali navedeni su u skupinama od tri do 12 u periodnom sustavu elemenata. Njihova reakcija s drugim tvarima obično je očita jer otopine i spojevi podliježu promjeni boje. Na primjer, željezni klorid (FeCl) je obično zeleno-crne boje, ali kada se otopi u otopini postaje žut. Suprotno tome, halogeni uključuju fluor, klor i jod. Uvijek imaju sedam valentnih elektrona, odnosno elektrona sposobnih za dijeljenje veza s drugim atomima.
Na metalni ion je vezan ligand. Bilo atom ili molekula, ligand može biti neutralan ili negativno nabijen, anion. Ligandi su obično halogeni.
Vezanje liganada za glavni metalni ion rezultira koordinacijskim brojem. Na primjer, Ag[NH3]2+, ili diamminesrebrov ion, jednostavan je koordinacijski spoj s koordinacijskim brojem dva. Ag, ili srebro, je središnji metalni ion. Na atom srebra su spojene dvije molekule amonijaka, NH3, jedna s obje strane atoma. Znak plus u kemijskom nazivu pokazuje da je spoj pozitivno nabijen.
Koordinacijski spojevi često se koriste kao katalizatori ili tvari koje pokreću ili mijenjaju brzinu kemijske reakcije. Stvarni spoj može biti pozitivno nabijen, negativno nabijen ili neutralan. Spojevi s koordinacijskim brojevima mogu se označavati stvarnim brojem ili geometrijskim nazivom koji odražava i koordinacijski broj i osnovni oblik spoja.
Na primjer, spoj s koordinacijskim brojem dva bit će linearan, pa se ti spojevi nazivaju kolinearni. Kolinearni spojevi su neuobičajeni u metalima, ali relativno česti za nemetale. Koordinacijski brojevi tri nazivaju se trigonalnim planarnim. Oni su rijetki, ali se nalaze kada su ligandi posebno veliki. Tetraedarski spojevi imaju koordinacijske brojeve četiri, dok su petice ili trigonalno-bipiramidalne ili kvadratno-piramidalne.