Kreditni ciklus je razdoblje tijekom kojeg se dostupnost kredita na tržištu, zemlji ili cijelom svijetu širi, a zatim smanjuje. Mnoge ekonomske teorije to povezuju s poslovnim ciklusima, koji utječu na trgovinu u cjelini. Neki ekonomisti čak ističu kreditni ciklus kao glavni pokretački čimbenik poslovnog ciklusa.
Teorija poslovnih ciklusa radi na ideji da su fluktuacije između gospodarskog rasta i usporavanja gospodarstva neizbježne. Opća ideja je da rast postaje samostalan: što više novca ljudi moraju potrošiti, veća je potražnja; što je potražnja veća, to je više ljudi potrebno za rad; što je više ljudi potrebno za rad, to ljudi moraju potrošiti više novca. U nekom trenutku ponuda roba ili usluga nadmašuje potražnju. To uzrokuje da proces radi u obrnutom smjeru, pri čemu pad potražnje dovodi do pada zaposlenosti i plaća, što zauzvrat dodatno smanjuje potražnju.
Opća teorija kreditnog ciklusa djeluje na sličan način. Zapravo, potražnja za robom i uslugama iz poslovnog ciklusa zamjenjuje se potražnjom za kreditom. Kada gospodarstvo raste, veća je potražnja za kreditima kako se tvrtke šire, što povećava kamatne stope. U jednom trenutku te su kamate, koje su cijena kredita, previsoke za one koji se još žele dodatno zaduživati. To znači da kamatne stope počinju padati, čineći da je posuđivanje novca manje isplativo i manje isplativo ulaganje novca na kreditna tržišta. To rezultira manjim iznosom novca koji je dostupan za pozajmljivanje, što dovodi do toga da je teže doći do kredita.
Točan odnos između poslovnog ciklusa i kreditnog ciklusa je sporan među ekonomistima. Jedna teorija, poznata kao Kiyotaki-Moore model, tvrdi da kreditni ciklus pojačava učinke poslovnog ciklusa. To se temelji na načinu na koji je u mnogim slučajevima količina papirnatog novca s kojom se bave kreditna tržišta mnogo veća od stvarnog iznosa gotovine koja prolazi naprijed-natrag između poduzeća i potrošača u “stvarnom životu”. Time se povećavaju učinci svih varijacija uzrokovanih poslovnim ciklusom.
Drugi model poznat je kao Minskyjeva hipoteza financijske nestabilnosti. To govori da kreditni ciklus znači da kako gospodarstvo raste, poduzećima je lako i jeftino posuđivati. Na kraju akumuliraju tako velike iznose duga proporcionalno svojoj dobiti da više ne mogu riskirati daljnje ulaganje u kapitalne izdatke. To uzrokuje pad potražnje za relevantnim uslugama i proizvodima, kao što je građevinarstvo, što može dovesti do pada poslovnog ciklusa.