Kritičko čitanje je vještina kojom pojedinac troši informacije na savjesniji i analitičniji način. Čitajući na ovaj način, osoba ne pokušava samo razumjeti i zapamtiti ono što je napisano. Umjesto toga, on ili ona crpi razumijevanje pisanja iz čimbenika kao što su ton, namjera i logika uz riječi. Kritički čitatelj također izbjegava neobjektivno prihvatiti ono što je napisano kao činjenicu. Da bi postigao ove ciljeve, kritičkom čitatelju su potrebne vještine kritičkog mišljenja.
Kada ljudi čitaju, često vide riječi, pokušavaju ih razumjeti u kontekstu u kojem su napisane, a zatim ih zapamtiti. Kada osoba čita kritički, ona ili ona pristupa zadatku s više istraživačkim stavom. Kritičko čitanje je vještina koja uključuje stjecanje informacija i iz onoga što je napisano i iz onoga što nije rečeno. Osoba može koristiti širok raspon čimbenika kao naznake, uključujući naslov, ton ili čak namijenjenu publiku.
Kako su kritički čitatelji skloniji biti analitičniji od drugih čitatelja, obično ih nije tako lako uvjeriti. Iako pisac može dati određene izjave kao činjenice, kritički čitatelji ostaju otvorenog uma, ali ne prihvaćaju neobjektivno ono što je napisano. Kada se bavi kritičkim čitanjem, osoba dobiva informacije od onoga što pisac misli uz ono što piše. Kritički čitatelj shvaća da pisci često imaju motive. Stoga je jedan od ciljeva čitatelja razumjeti zašto je pisac iznio danu informaciju.
Na primjer, određena knjiga može biti napisana u pokušaju da se rasprši uobičajena škola mišljenja. Osim utvrđivanja motiva, kritičko čitanje uključuje analizu podržavaju li ponuđene informacije tvrdnje i namjere pisca. Kritički čitatelj svjestan je razloga zbog kojih prihvaća ili se protivi informacijama koje se iznose.
Ova vrsta čitanja često uključuje prolaženje kroz tekst sporijim tempom. Nije neuobičajeno da kritički čitatelji prave bilješke ili pozivaju na druga djela tijekom čitanja određenog teksta. Ova se vještina može koristiti za beletristike i publicističke radove.
Kritičko čitanje je vještina koja se često mora svjesno razvijati. Osoba može pretpostaviti, na primjer, da bi učenik prirodno evoluirao u kritičnog čitatelja zbog količine informacija na koje se susreće. Međutim, mnoge srednje obrazovne ustanove smatraju nužnim dodijeliti resurse kako bi pomogli učenicima u usavršavanju ovih vještina. Kritičko čitanje djeluje u tandemu s kritičkim mišljenjem, koje također zahtijeva razvoj. Ako čitatelj ne može kritički razmišljati, neće imati sposobnost procijeniti vlastito razumijevanje materijala.