Krivulja iskustva oblik je krivulje učenja koja koristi više informacija kako bi se ispravno procijenio status dane situacije. Prvi put koju je 1960. opisao Bruce Henderson, krivulja iskustva koristi se za ispitivanje odnosa između troškova proizvodnje i količine proizvodnje. Opća ideja iza krivulje je da kako se radnje potrebne u proizvodnom procesu ponavljaju tijekom vremena, trošak izvođenja tih radnji će se smanjiti.
Za razliku od osnovne krivulje učenja, koja se više usredotočuje na aspekt rada, krivulja iskustva gleda na širi raspon elemenata koji utječu na proizvodni proces. To uključuje elemente kao što su marketinške strategije i troškovi, administracija, troškovi distribucije i troškovi povezani s proizvodnjom, kao što su troškovi sirovina. Ovaj detaljniji pristup može znatno olakšati određivanje pada li kumulativni trošak proizvodnje svake jedinice. Ako to nije slučaj, oblik krivulje može pomoći identificirati područja u kojima se može poboljšati i pokrenuti taj trend smanjenja troškova.
Na primjer, crtanje krivulje iskustva može pomoći identificirati načine za minimiziranje sporih točaka u proizvodnom procesu, a time i povećanje proizvodnje i smanjenje ukupnih troškova po jedinici. Na primjer, ako proizvodni proces zahtijeva da se strojevi zaustave na dvadeset minuta dok se nova serija sirovina učitava u stroj, rješenje može biti kupnja većih serija. Ova promjena omogućuje punjenje stroja do punog kapaciteta i omogućava mu da radi dulje prije nego što je potrebno više materijala. Ako ova promjena u procesu rezultira smanjenjem zastoja za 25%, tada ista vrsta zadataka u konačnici proizvodi više robe za prodaju u istom vremenskom razdoblju, što zauzvrat pomaže u smanjenju troškova uloženih u svaku jedinicu.
Učinkovitost korištenja krivulje iskustva zahtijeva da tvrtke pomno pogledaju svaki element koji može utjecati na proces i kumulativnu količinu proizvodnje. Promjene u tehnologiji mogu omogućiti obavljanje istih zadataka i održavanje iste razine proizvodnje, ali korištenje manje resursa kao što je radna snaga za to. Pomno promatranje svakog koraka u proizvodnom procesu može rezultirati preuređivanjem redoslijeda zadataka, što rezultira većom produktivnošću. U nekim slučajevima može se zaključiti da se zadaci ponavljaju i nisu potrebni za proizvodni proces te se mogu potpuno eliminirati.