Unakrsna metoda je način određivanja kemijske formule spojeva korištenjem valencije atoma. Atomi imaju središnju jezgru od protona i neutrona, sa slojevima elektrona koji kruže oko jezgre u slojevima koji se nazivaju školjkama. Najudaljenija ljuska može sadržavati previše ili malo elektrona, što je opisano plus ili minus valentnim brojem. Spojevi nastaju izmjenom ovih elektrona u reakcijama koje se nazivaju ionsko povezivanje, gdje se elektroni dijele između dva ili više atoma.
Kada se atom s dva dodatna elektrona spoji s drugim koji sadrži jedan elektron manje, potrebna su dva od drugog atoma da nastane spoj. Silicij sadrži dva dodatna elektrona u svojoj vanjskoj ljusci, dok kisik sadrži jedan elektron manje od pune ljuske. Ionska formula za dva atoma bila bi Si+2 i O−1, što pokazuje ionsku valenciju za svaki.
Koristeći unakrsnu metodu, dobiveni spoj može se napisati prenošenjem valencije svakog atoma na drugi i zapisivanjem kao indeks. Molekula koja nastaje kombinacijom silicija i kisika je silicij dioksid ili SiO2. Valencija +2 atoma silicija prelazi se na kisik, a -1 se prenosi ili prelazi na silicij. Križanje valencija između dva atoma prilikom opisivanja molekule dovelo je do izraza križna metoda.
Reakcija dvaju atoma eliminira svaki naboj elektrona, jer se atomi kombiniraju u omjerima potrebnim za korištenje svih suvišnih elektrona. S uravnoteženim brojem elektrona valencija se smatra nulom, a u molekularnoj formuli ne postoji znak plus ili minus. Ionske molekule imaju tendenciju da budu vrlo stabilne, jer se elektroni dijele između atoma, stvarajući vrlo jaku kemijsku vezu.
Proces koji se naziva redukcija koristi se za stvaranje ispravnog molekularnog imena kada su ionske valencije višestruki manjim brojevima. Barij i kisik mogu se spojiti u barijev oksid, pri čemu svaki od atoma sadrži valenciju od dva. Koristeći unakrsnu metodu, valencija 2 bi se križala s atomskim imenom drugog atoma, što bi rezultiralo molekulom pod nazivom Ba2O2. Indeksi se mogu podijeliti s 2, tako da je ispravna molekula BaO, a valencije su svedene na potreban minimum.
Unakrsna metoda će također raditi kada su molekule napravljene od složenijih skupina, kao što je cink acetat. Cink (Zn) s valencijom +2, može se kemijski spojiti s molekulom acetata (C2H3O2) s valencijom -1. Metoda mijenja dvije valencije kako bi se pokazalo da će se jedan atom cinka kombinirati s dvije molekule acetata kako bi nastao Zn(C2H3O2)2. Sve dok molekula ima poznatu valenciju, križna metoda se može koristiti za određivanje ispravne molekularne strukture bilo kojeg spoja.