Kronične respiratorne bolesti su trajna stanja koja uzrokuju upalu i iritaciju pluća, dišnih putova i sinusa. Postoji nekoliko vrsta kronične respiratorne bolesti, iako su najčešća stanja astma, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) i njihova kombinacija. Osoba koja pati od čestih prehlada ili trajnih epizoda kašlja, zviždanja i boli u prsima trebala bi posjetiti svog liječnika radi pregleda kronične respiratorne bolesti. Mjere liječenja razlikuju se ovisno o temeljnim uzrocima, ali većina pacijenata dobiva lijekove za smanjenje upale i otvaranje dišnih putova.
Kronična respiratorna bolest može nastati zbog kongenitalnog problema s plućima, teške nazalne alergije ili temeljnog autoimunog poremećaja. Čimbenici okoliša također mogu igrati značajnu ulogu u nastanku respiratornih problema. Pušenje cigareta i udisanje pasivnog dima vodeći su uzroci kroničnih respiratornih bolesti kod odraslih. Pojedinac koji je često izložen kemikalijama, plinovima i onečišćenju u industrijskim postrojenjima također može razviti probleme s plućima.
Astma, KOPB i drugi oblici kronične respiratorne bolesti vrlo su štetni za pluća i dišne putove; sluznica pluća i grla su stalno upaljena, što dovodi do prekomjerne proizvodnje sluzi, oteklina i eventualnog ožiljka tkiva. Dvije vrste KOPB-a koje se nazivaju emfizem i bronhitis, koje obično izaziva pušenje, ozbiljno ograničavaju kapacitet pluća jer zračne vrećice postaju trajno oštećene. Kada dišni putovi postanu ograničeni, pojedinci su skloni napadima kašlja, zviždanju, kratkom dahu, stezanju u prsima i začepljenju. Osim toga, nakupljanje sluzi u sinusima i grlu povećava rizik od prehlade.
Neophodno je da osoba zatraži liječničku procjenu ako ima simptome kronične respiratorne bolesti. Liječnik može dijagnosticirati respiratorne probleme slušanjem prsnog koša pacijenta stetoskopom i rendgenskim snimkom. Važno je da pacijent objasni svoje simptome i povijest bolesti kako bi osigurao točnu dijagnozu. Pacijentu se također može uputiti da hoda na traci za trčanje ili puše u uređaj koji se zove mjerač najvećeg protoka za mjerenje kapaciteta pluća.
Nakon postavljanja dijagnoze, liječnik može razmotriti različite mogućnosti liječenja. Bolesnicima se općenito savjetuje da izbjegavaju stanja koja pogoršavaju njihove simptome, kao što su rigorozno vježbanje i pušenje. Osobama koje često obolijevaju mogu se prepisati antivirusni i antibiotski lijekovi. Protuupalni oralni lijekovi mogu pomoći u ublažavanju oteklina. Specijalizirani inhalatori koji se nazivaju bronhodilatatori daju se pacijentima na korištenje u slučaju jakog napada kašlja ili napada astme kako bi se odmah otvorili dišni putovi.