Što je kronični glomerulonefritis?

Kronični glomerulonefritis uzrokuje uništavanje glomerula u bubrezima. Svaki glomerul se sastoji od krvnih žila koje filtriraju krv i pomažu u stvaranju mokraće, pa kako postaju disfunkcionalni, bubrezi počinju imati poteškoća s filtracijom krvi. To može dovesti do početnih simptoma, poput male količine krvi u mokraći. Neki slučajevi se povlače bez liječenja, ali za mnoge je liječenje neophodno kako bi se održao život.

Često se uzroci kroničnog glomerulonefritisa ne mogu lako identificirati. Određene bolesti mogu predisponirati pacijenta za razvoj ovog stanja, uključujući autoimune poremećaje poput AIDS-a u završnoj fazi, lupusa i neke poremećaje šećera u krvi poput dijabetesa. U oko 25% ljudi, međutim, uzrok je nepoznat, a oboljeli nisu imali ranijih problema sa zdravljem bubrega.

Često se stanje dijagnosticira analizom urina, koja će pokazati krv i proteine ​​u urinu. Budući da često uzrokuje visoki krvni tlak, osobe s hipertenzijom također se obično testiraju na tu bolest. Dodatne pretrage koje mogu potvrditi stanje su ultrazvuk abdomena i bubrega te RTG prsnog koša. Pacijenti često zadržavaju tekućinu, što se može pokazati u plućima. Neki medicinski stručnjaci također radije rade biopsiju bubrega, budući da identificiranje uzroka kada je to moguće može promijeniti liječenje.

Liječenje kroničnog glomerulonefritisa može ovisiti o uzroku – ako se može identificirati. Jedna od glavnih briga je kontroliranje visokog krvnog tlaka, koji, iako je uzrok bolesti, također može doprinijeti njenom pogoršanju. Nadalje, sam visoki krvni tlak predstavlja veći rizik za moždani udar i mora se liječiti. Normalno, hipertenzija se liječi raznim lijekovima za krvni tlak, a pacijenti će možda morati ići na dijetu s ograničenom količinom soli i tekućine.

U teškim slučajevima potrebna je dijaliza bubrega ili transplantacija bubrega kako bi se tijelu pomoglo da adekvatno filtrira krvne produkte. Transplantacija često može zaustaviti bolest, ali je teško dobiti. Ako je bolest uzrokovana stanjima poput AIDS-a, lupusa ili dijabetesa, transplantacija možda neće biti uspješna. Stanje se također može ponoviti u transplantiranom bubregu.

Koliko je uspješno liječenje ovisi o stupnju do kojeg se simptomi mogu kontrolirati ili zaustaviti. Ozbiljno oštećenje bubrega, zvano nefrotski sindrom, može biti nepovratno. Kada se takva oštećenja mogu kontrolirati, pacijenti se mogu dobro oporaviti. Naravno, ishod liječenja također ovisi o uzroku, a kod bolesti poput AIDS-a stanje ima tendenciju progresivnog pogoršanja.