Kronični stres je stalna izloženost akutnim stresorima i može dovesti do ozbiljnih psihičkih problema, kao što je depresija, kao i do fizičkih bolesti, uključujući probleme sa srcem. Kada pojedinac pati od tog stanja, on se neadekvatno prilagođava stresu, zbog čega visoke razine hormona zvanih glukokortikoidi ostaju u krvi i tkivima. Kada se ti hormoni zadržavaju, to negativno utječe na tijelo. Kronični stres može biti uzrokovan brojnim čimbenicima, uključujući posao, odnose i financijske brige. Uz to stanje, pojedinac se s vremenom može naviknuti na osjećaj beznađa, ali se bolest često može liječiti lijekovima i terapijom.
Mentalni simptomi povezani s visokom razinom stresa često uključuju poteškoće pri sjećanju stvari, loše prosuđivanje, stalnu zabrinutost i nedostatak koncentracije. Emocionalno, pojedinac koji pati od obilnog stresa može se osjećati preopterećeno i doživjeti neraspoloženje, razdražljivost i osjećaj izoliranosti. Fizički simptomi kroničnog stresa mogu uključivati glavobolje, bolove u leđima, napetost mišića i probleme sa spavanjem. Ostali fizički pokazatelji mogu uključivati stalni umor, promjene u težini, pa čak i lupanje srca. Društveni i bihevioralni simptomi povezani s obilnim stresom mogu uključivati samoizolaciju, pretjeranu reakciju na situacije, tempo i grizenje noktiju.
Kronični stres može nastati zbog situacije koja traje ili je u tijeku, kao što je problematična veza ili bolest. Stanje je ogorčeno unutarnjim stresorima, kao što su strahovi i očekivanja. S vremenom, stalna zabrinutost može imati dugotrajne posljedice, pa čak i postati fatalna.
Osoba koja pati od ovog stanja također je sklona određenim zdravstvenim rizicima. Osoba s kroničnim stresom izlaže se riziku od kardiovaskularnih bolesti, jer stres uzrokuje ubrzani rad srca. Stres također dovodi do sužavanja arterija i zgušnjavanja krvi, što potiče stvaranje krvnih ugrušaka. U visokim razinama stresa može se povećati krvni tlak, što osobu stavlja u veći rizik od moždanog udara.
Stalni stres također dovodi osobu u opasnost od infekcija i imunoloških poremećaja. Visoka razina stresa uzrokuje povećanje broja bijelih krvnih stanica, što je čini ranjivom na prehlade i gripe, kao i na stanja poput ekcema i lupusa. Osim toga, osoba koja pati od stalnog stresa je u opasnosti od razvoja dijabetesa. Visoka razina stresa čini osobu otpornijom na inzulin, koji je potreban za regulaciju razine šećera u krvi.
Kronični stres se može kontrolirati vježbanjem, spavanjem najmanje sedam sati dnevno i zdravijom prehranom. Terapija također može biti od pomoći osobi s tim stanjem. Kognitivna bihevioralna terapija ima za cilj promijeniti čovjekove misli i ponašanja koja uzrokuju percipirani stres. Biofeedback terapija usredotočuje se na podučavanje ljudi kako se nositi s fiziološkim odgovorima na stresne okolnosti.