Krvni tlak je mjerenje sile krvi na arterijske stijenke kada srce pumpa. Tlak se mjeri u milimetrima žive (mmHg) i izražava se kao dva broja. Na primjer, optimalni krvni tlak za odraslu osobu je 120 na 80, odnosno 120/80. Najviši broj, nazvan sistolički tlak, mjeri najveći pritisak koji se vrši kada se srce kontrahira. Najniži broj, nazvan dijastolički tlak, pokazuje minimalni pritisak na arterije kada srce miruje između otkucaja.
Krvni tlak se mjeri manžetom i stetoskopom dok je ruka u mirovanju. Manžeta se postavlja oko jedan inč iznad pregiba lakta i napuhava se sve dok brojčanik za živinu ne dosegne 30 točaka viši od uobičajenog sistoličkog tlaka osobe, ili 210 ako prethodni podaci nisu dostupni. Stetoskop se postavlja na arteriju u unutarnjoj strani lakta, a zrak polako izlazi iz manžete. Točka u kojoj se prvi put čuje zvuk pulsa je broj sistoličkog tlaka; točka u kojoj zvuk nestaje je dijastolički broj.
Nekoliko čimbenika može utjecati na krvni tlak, tako da jedno visoko očitanje ne znači nužno da osoba ima hipertenziju ili visoki krvni tlak. Neposredni podražaji kao što su strah, bol, ljutnja i neki lijekovi mogu privremeno povisiti krvni tlak kod osobe. Ako je došlo do visokog očitanja i jedan od ovih čimbenika je prisutan, tada je osobu potrebno više puta nadzirati tijekom određenog vremenskog razdoblja kako bi se utvrdilo je li to trajno stanje ili je očitanje jednostavno temeljeno na okolnostima.
Hipertenzija je vodeći uzrok moždanog udara, kardiovaskularnih poremećaja, bubrežnih, uroloških i neuroloških stanja te preeklampsije u trudnica. Očitavanje tlaka od 120 prema 80 ili niže smatra se zdravim. Ako se sistolički broj kreće iznad 120 do 139 ili dijastolički broj kreće iznad 80 do 89, smatra se da osoba ima pre-hipertenziju. Sistolička očitanja od 140 do 159 ili dijastolička očitanja od 90 do 99 klasificiraju se kao hipertenzija 1. stupnja. Sistolička mjerenja od 160 ili više ili dijastolička mjerenja od 100 ili više ukazuju na teško stanje hipertenzije 2. stupnja.
Ako je utvrđeno da osoba ima hipertenziju, bitno je da se to stanje riješi. Neke promjene načina života mogu biti korisne, poput zdrave prehrane, održavanja pravilne težine, redovitog vježbanja i ograničavanja konzumacije soli i alkohola. U nekim slučajevima ti napori nisu dovoljni i indicirani su lijekovi. Čak i ako pacijent uzima lijekove, promjene u zdravom načinu života pomoći će u kontroli stanja i mogu smanjiti količinu lijekova potrebnu za održavanje zdravog čitanja.
Ponekad pacijenti imaju očitanja tlaka koja su niža od 90 na 60, što se smatra dnom normalnog raspona. Ovo stanje, zvano hipotenzija, ne može uzrokovati ništa više od osjećaja vrtoglavice pri brzom prelasku iz sjedećeg u stojeći položaj. Međutim, hipotenzija može ukazivati na osnovno zdravstveno stanje, kao što je zatajenje srca, infekcija, teški dijabetes, šok, poremećaji žlijezda ili dehidracija. Alkohol, lijekovi protiv anksioznosti i antidepresivi, diuretici, lijekovi protiv bolova i neki drugi lijekovi također mogu uzrokovati hipotenziju. Krvni tlak osobe može se mijenjati tijekom vremena, stoga bi povremeno praćenje trebalo biti dio svačije preventivne zdravstvene skrbi.