Kultivirani jogurt popularan je mliječni proizvod napravljen od kravljeg, kozjeg ili ovčjeg mlijeka, a sadrži korisne bakterije za tijelo poznate kao probiotici. Uzgoj jogurta mora sadržavati barem jedan probiotik kulture koji pomaže u razgradnji prirodnog šećera laktoze sadržane u mlijeku. Ovi se jogurti često oglašavaju kao zdrav dodatak svakoj prehrani koja može tolerirati mliječne proizvode, jer se pokazalo da te kulture olakšavaju probavu i pružaju zaštitu od nekih bolesti. Postoje verzije jogurta bez mliječnih proizvoda, koristeći dodani šećer za zamjenu mliječnog šećera, koji se fermentira s kulturom kako bi se dobio jogurt.
Svi mliječni jogurti počinju s mlijekom, jer ovo mlijeko sadrži šećer poznat kao laktoza koji se razgrađuje kao reakcija na dodane kulture ili probiotike. Kada se u mlijeko dodaju kulture i šećer reagira, mlijeko počinje fermentirati i na kraju postaje gusti, kremasti jogurt. Tijekom razdoblja fermentacije uzgojenog jogurta, koje često traje od 12 do 24 sata, korisne bakterije zvane probiotici počinju se razmnožavati i rasti unutar jogurta. Neki proizvođači jogurta dodaju više od jedne korisne bakterije u jogurt kako bi povećali broj probiotika.
Istraživanja uzgojenog jogurta pokazala su njegove blagotvorne učinke na probavni sustav, jer dobre bakterije sadržane u jogurtu pomažu u razgradnji hrane u tijelu. Iako osobe s intolerancijom na laktozu ne mogu podnijeti čiste mliječne proizvode zbog laktoze, mali je broj osoba koje mogu tolerirati kultivirani jogurt. Probiotici u jogurtu također su pokazali da jačaju imunološki sustav u nekim studijama, što ukazuje na moguću ulogu u zaštiti od nekih bolesti povezanih s imunitetom. Mnogi nutricionisti često preporučuju jogurt osobama koje pate od loše probave.
Oni koji su vegani ili alergični na tradicionalne mliječne proizvode u bilo kojem obliku ponekad mogu pronaći kultivirani jogurt bez mliječnih proizvoda napravljen od sojinog, bademovog ili kokosovog mlijeka. Budući da ovim mlijekom nedostaje laktoza, esencijalni šećer koji pomaže hraniti kulturu i bakterije, mala količina šećera se često dodaje u mlijeko bez mliječnih proizvoda. Bakterije kao što su lactobacillus bulgaricus i acidophilus dodaju se da hrane šećer i pomažu u procesu fermentacije. Ove vrste jogurta, iako se razlikuju po okusu i teksturi, često sadrže iste probiotike kao i tradicionalni mliječni jogurti.