Kumulativna kamata je zbroj kamata izvršenih na zajam tijekom njegova trajanja ili tijekom određenog vremenskog razdoblja. Izračunava se tako da se buduća vrijednost (FV) kredita podijeli s njegovom sadašnjom vrijednošću (PV), a zatim se oduzme jedna. Obično se koristi za usporedbu troškova dva zajma kako bi se utvrdilo koji je ekonomičniji. Budući da su kamate zarađene i plaćene na određene kamatonosne financijske instrumente, kao što su obveznice i hipoteke, oporezive ili izuzete od poreza u SAD-u, kumulativna kamata je također korisna kada dođe vrijeme za ispunjavanje američkih poreznih obrazaca. Za razliku od efektivne godišnje postotne stope (APR), godišnjeg postotka prinosa i metoda analize diskontiranog novčanog toka, kumulativna kamata ne uzima u obzir vremensku vrijednost novca ili početne troškove zajma, što je čini lošijom metrikom stvarnih ekonomskih troškova.
U slučaju konvencionalne hipoteke s fiksnom kamatnom stopom, otplate kamata čine veći postotak ukupnih mjesečnih otplata na početku trajanja zajma i smanjuju se kao postotak ukupnog plaćanja kako hipoteka stari. Kumulativna kamata raste opadajućom stopom do maksimuma, a zatim opada kao postotak ukupne otplate hipoteke tijekom trajanja zajma; to se događa jer plaćanja glavnice čine sve veći postotak ukupnog plaćanja. Pri izračunu kumulativne kamate pretpostavlja se da se kamate povremeno zbrajaju sa svakim datumom plaćanja koji označava kraj jednog i početak novog razdoblja obračuna. Općenito, tržišna konvencija je korištenje godišnjeg obračuna za potrošačke kredite i hipoteke.
Štoviše, izračun kumulativne kamate na hipoteke i zajmove s podesivom stopom, koji naplaćuju promjenjivu kamatnu stopu, zahtijeva određene pretpostavke. Kamatne stope na takve zajmove se povremeno resetiraju, što bi trebalo jasno biti navedeno u uvjetima zajma. Stoga se moraju napraviti pretpostavke o tome kakve će te buduće kamatne stope biti kako bi se izračunala kumulativna kamata, ili bilo koja metrika prinosa, stope ili troška. U izračunu APR-a pretpostavlja se da će početna kamatna stopa prevladavati tijekom trajanja kredita, na primjer. Stvarne buduće stope mogu se, i često se razlikuju, od pretpostavljenih budućih stopa; rezultiraju značajnim razlikama između onoga što je zajmoprimac ili zajmodavac u početku izračunao kumulativnu kamatu i onoga što se zapravo ispostavi da jest.