U genetici, kvantitativna osobina je ona koja varira u svojim karakteristikama i izrazima. Dva ili više gena, zajedno s okolišnim interakcijama, obično su odgovorni za krajnji izraz. Takve osobine su opisane u brojevima i mogu varirati u stupnjevima. Većina kvantitativnih osobina je kontinuirana i često ne spadaju ni u jednu diskretnu kategoriju. Proučavanje nasljeđivanja takvih osobina naziva se “Kvantitativna genetika”, a takvi fenotipovi kod ljudi uključuju – ali nisu ograničeni na – visinu, kvocijent inteligencije (IQ) i krvni tlak.
Kada znanstvenici znaju genotip ili unutarnji genetski kod za određenu osobinu, mogu predvidjeti rezultirajuće fenotipove ili vanjske karakteristike te osobine. One se nazivaju diskontinuiranim osobinama i dodjeljuju im se diskretne klase. Međutim, ne spadaju sve osobine uredno u diskretnu klasifikaciju, već su kontinuirane i teško ih je predvidjeti. Takve vrste osobina nazivaju se kvantitativnim osobinama, jer se obično bilježe kao distribucije brojeva.
Poligensko nasljeđivanje izraz je koji znanstvenici koriste za opisivanje formiranja kvantitativne osobine. Geni koji utječu na vrijednost kvantitativnih osobina nazivaju se lokusom kvantitativnih osobina (QTL). Formiranje kvantitativnih osobina uključuje dva ili više gena koji doprinose fenotipskoj karakteristici i često također uključuje interakciju s okolinom. Visina kod ljudi, na primjer, uključuje niz gena; međutim, na konačnu ekspresiju gena utječu čimbenici okoliša, kao što je dostupna prehrana. Umjesto da slijede određeni obrazac, osobine variraju duž kontinuiranog gradijenta koji je često ilustriran na zvonovoj krivulji.
Brojevi i postoci su primarne metode dokumentiranja kvantitativnih osobina. Numeričke vrijednosti kvantitativnih osobina često su poredane od najvišeg prema najnižem i prikazuju kontinuirani redoslijed, a ne određeni broj uz kontinuirani gradijent. Vrijednosti kvantitativnih osobina često se razlikuju samo u malim, proizvoljnim iznosima, a ne u fiksnim iznosima. Stoga većina znanstvenika pretpostavlja kontinuirane podatke, a ne specifične vrijednosti ili zbrojeve kada dokumentira kvantitativne osobine. Znanstvenici pokušavaju predvidjeti varijancu kvantitativne osobine kako bi pronašli srednju vrijednost distribucije i prikazali širenje na zvonastoj krivulji.
Izrazi kvantitativnih osobina pojavljuju se u gotovo svakom organizmu, često osobito u biljnom i životinjskom svijetu. Kod biljaka primjeri uključuju prinos usjeva, raspodjelu boje i otpornost na bolesti. Kod životinja i ljudi težina, visina, sposobnost učenja, pa čak i krvni tlak izražavaju se kao kvantitativna svojstva.