Kvocijent spektra autizma (AQ) jedan je od nekoliko kliničkih psiholoških testova koji proučavaju autistične osobine. Simon Baron-Cohen, zajedno s drugim istraživačima u Centru za istraživanje autizma u Cambridgeu, Engleska, objavio je upitnik 2001. kako bi prikupio informacije o autizmu kao poremećaju spektra. Test se sastoji od 50 izjava osmišljenih kako bi rasvijetlila ponašanja na koja autizam najviše utječe. Većina odraslih osoba kojima je dijagnosticiran bilo koji poremećaj iz spektra autizma postiže više od 30 bodova na testu, a oni koji obično nemaju manje od 20. Upitnik nije dizajniran da bude dijagnostički alat.
50 izjava o kvocijentu autističnog spektra bavi se nekoliko područja. Loše društvene i komunikacijske vještine obično su očite kod odraslih osoba s poremećajima iz spektra autizma, a mnoge izjave se odnose na provođenje vremena s drugima, razumijevanje motiva ljudi i sklapanje prijateljstva. Ostale izjave tiču se pažnje prema detaljima i ljubavi prema rutinama. Za svako pitanje ispitanik bi trebao označiti “definitivno se slažem”, “malo se slažem”, “malo se ne slažem” ili “definitivno se ne slažem”.
Bodovanje kvocijenta autističnog spektra vrlo je jednostavno. Jedan bod se dodjeljuje za “definitivno se slažem” ili “malo slažem” s bilo kojom tvrdnjom s kojom bi se osoba s autizmom vjerojatno složila. Zatim se dodjeljuje jedan bod za bilo koji odgovor “definitivno se ne slažem” ili “malo se ne slažem” na druge tvrdnje s kojima se osoba s autizmom obično ne bi složila. Tijekom prve faze testiranja, žene bez dijagnosticiranih poremećaja iz spektra autizma postigle su u prosjeku 15 bodova, dok su muškarci u prosjeku 17. Oni s dijagnozom Aspergerovog sindroma ili visokofunkcionalnog autizma postigli su oko 35 bodova.
Kasnije je kvocijent autističnog spektra korišten za analizu studenata matematike kako bi se utvrdilo da li imaju veći rezultat od kontrolne skupine. Zapravo, matematički smjerovi u prosjeku su imali 21.8, što je više od pet bodova više od prosjeka. Ljudi koji imaju poremećaje iz spektra autizma više od drugih privlače matematiku i prirodoslovlje, možda zbog stroge rutine koja se može očekivati u takvom području.
Upitnik nije dijagnoza poremećaja iz autističnog spektra, iako ga mnogi odrasli koriste za samodijagnozu. Brojke su namijenjene kao prosjek i služe samo za usporedbu. Autizam je poremećaj spektra, tako da neki ljudi imaju neke od simptoma, ali nemaju poteškoća s funkcioniranjem. Ponekad oni s visokofunkcionalnim autizmom niti ne prolaze kroz probleme s postavljanjem dijagnoze. Drugi će smatrati da im ti isti simptomi uzrokuju ogromne probleme, jer su na suprotnom kraju spektra.
Iako test nije namijenjen dijagnosticiranju autizma, neki ga liječnici koriste kao uređaj za probir. Na primjer, ako netko dobije ocjenu ispod 25, liječnik može isključiti autizam. Osim toga, izvorni kvocijent autističnog spektra je dizajniran za odrasle. Tijekom 2006. i 2007. razvijene su duže verzije za ocjenjivanje djece i adolescenata.