Latentna inhibicija je mentalni proces u kojem pojedinac ne stvara nikakve asocijacije ili značenja s prezentiranim poticajem do kasnijeg razdoblja. Psiholozi kategoriziraju ovaj proces pod tipom učenja klasičnog uvjetovanja. Osoba ne uči niti doživljava nikakvu promjenu od početne izloženosti podražaju.
Čest uzrok latentne inhibicije je taj što osoba nije upoznata s podražajem i automatski ga smatra beznačajnim ili irelevantnim za nju. Ovaj nedostatak svjesnosti obično je nehotičan, što znači da mozak automatski provodi proces. Ovo je jedan od načina da se osigura da se ne dogodi senzorno preopterećenje, koje može dovesti do gubitka koncentracije na određenom zadatku. To može uzrokovati kašnjenje u učenju o određenom objektu, ali također pomaže osobi da nauči i više se usredotoči na važne podražaje.
Iako je mentalni proces automatska reakcija, još uvijek postoje ljudi kojima je teško zanemariti podražaje. Za ove osobe se kaže da posjeduju nisku latentnu inhibiciju, zbog čega primjećuju nebitne i trivijalne podražaje. Ljudi s ovom osobinom lako se ometaju i vrlo su osjetljivi; obje osobine mogu dovesti do društvene nesposobnosti. Učinci niske latencije mogu ovisiti o kvocijentu inteligencije (IQ) osobe. Ako osoba ima visok IQ, vjerojatno 130 i više, njegova niska latentna inhibicija može se očitovati u kreativnosti, dok ljudi čiji je IQ niži od prosjeka mogu biti podvrgnuti psihozi.
Nadaren ili genijalan pojedinac s niskom latentnom inhibicijom – uz dobro pamćenje – nastoji dopustiti obradu svih vrsta informacija, što dovodi do kreativnih i inovativnih misli. Također su sposobniji za apstraktno i konceptualno razmišljanje. Sposobnost probiranja svih informacija i razlikovanja onoga što je korisno od onoga što nije također pridonosi kreativnosti; nedostatak ove sposobnosti može uzrokovati poremećeno psihičko stanje. Neki znanstvenici vjeruju da je latentna inhibicija jedan od načina objašnjenja korelacije između genija i ludila.
Niska latentna inhibicija može objasniti zašto su neki povijesni ljudi vodili problematične živote. Robert Goddard, na primjer, u svoje je vrijeme bio ismijavan zbog svoje ideje o raketama. Danas su mnoga svemirska istraživanja postignuta zahvaljujući njegovom izumu rakete na tekuće gorivo. Sokrata, mislioca i filozofa, njegovi vršnjaci nisu visoko cijenili. Zbog svojih je ideja označen kao nemoralan, a čak je i osuđen na smrt. Njegovi doprinosi o načelima znanja, vrline i etike još uvijek imaju veliki utjecaj na području humanističkih znanosti.