Što je lažna dilema zabluda?

Zabluda lažne dileme je logička zabluda u kojoj je predstavljen ograničen broj mogućih opcija kada je, istina, dostupno više opcija. Takva bi zabluda mogla sugerirati da treba birati između “A” i “B”, dok su zapravo izbori “C” i “D” također savršeno valjani. U mnogim slučajevima, ovaj argument predstavlja dva izbora na krajnostima mogućih opcija, čime se izostavlja niz mogućnosti između ekstrema. U takvim slučajevima, zabluda lažne dileme često se naziva “isključena srednja zabluda”. Mnogo puta se takva zabluda koristi za predstavljanje jedne opcije koja je očito bolja od druge kako bi se bolja opcija u argumentu činila kao najbolja opcija općenito.

Važno je biti u stanju prepoznati zabludu lažne dileme ako se ne želi nasjesti na pogrešan argument. Nakon što dobijemo ograničen broj mogućnosti u argumentaciji ili teorijskoj situaciji, treba se zapitati jesu li dane opcije doista jedine održive ili logički moguće opcije. Ako nisu, koristi se zabluda lažne dileme i argument je nevažeći. Predlaganje drugih opcija prisiljava osobu koja je upotrijebila zabludu da razjasni svoje ideje i objasni zašto je odabrala samo nekoliko konkretnih opcija.

Nisu svi slučajevi u kojima se daje ograničen broj opcija zapravo pogrešni. Na primjer, tvrdnja da je osoba ili mrtva ili živa nije zabluda lažne dileme, budući da ne postoji stanje između života i smrti – nema treće opcije. S druge strane, tvrdnja da je osoba ili “dobra” ili “zla” pogrešno je jer postoji cijeli spektar između dobra i zla. Takva lažna zabluda dvojbe vodi do ideje da ako netko nije u potpunosti dobar, on je nužno zao, i obrnuto.

Zabluda lažne dileme ima mnogo koristi. Ova vrsta argumenata može se koristiti za poticanje ljudi na određeno mišljenje ili smjer djelovanja uspoređujući mišljenje argumentatora ili predloženi tijek radnje s očito štetnim. Oglašivači također koriste zabludu lažne dileme kako bi sugerirali da su njihovi proizvodi nužni za izbjegavanje neke vrste lošeg ishoda. Lažna dilema može se koristiti, na primjer, da se sugerira da će, ako netko ne posjeduje određenu vrstu krpe, zasigurno imati prljave podove – to je pogrešno jer bi se za čišćenje podova mogao koristiti širok raspon drugih proizvoda za čišćenje.