Logički oblik je u biti jezična formula osmišljena da otkrije bit istinite izjave. Metode mišljenja koje koriste logički oblik uključuju deduktivno i induktivno razmišljanje, logičku analizu i retrodukciju. Logičan oblik se stvara tako da se izjava svede na bitne komponente, koristeći kvantificirajuće varijable za aktivne dijelove rečenice. Kada je izjava argument, može se nazvati formom argumenata. Razvoj ove metode pripisuje se grčkom filozofu Aristotelu.
Jedna od glavnih prednosti ove metode je da je ona sredstvo za ispitivanje osnovnih dijelova argumenta kako bi se utvrdilo da li njegov oblik dopušta mogućnost da je argument istinit. Ipak, to nije sigurna metoda; logički oblik može dokazati da je lažni argument istinit ako je jedna od premisa argumenta lažna, pa nije sigurno pretpostaviti da je tvrdnja istinita samo na temelju logičke forme. Prilikom primjene logičkog oblika na tvrdnju, važno je razmotriti je li tvrdnja namijenjena primjeni općenito ili samo u određenom kontekstu, jer izjava može biti istinita u nekim situacijama čak i ako nije istinita u svim situacijama.
Logički oblik nastaje pretvaranjem dijelova iskaza u komponente koje su predstavljene varijablama. U izjavi “Svi slatkiši su desert, a svi deserti su prekrasni” oblik bi bio predstavljen kao “Sve C je D, a sve D je W”. Nakon što se svede na varijable, tretira se slično kao matematička izjava. Ova stenografija izvlači informacije koje su irelevantne za kontekstualnu istinitost izjave s puta, dopuštajući da se zaključci donose na temelju forme izjave, a ne sadržaja. Iz ove tvrdnje može se zaključiti da je C, budući da je D, također W, pa su svi slatkiši divni. Uvođenje izjave “Sva pita je desert” ili “Sve P je D” u prethodnu izjavu dovelo bi do zaključka da je sve pita, budući da je desert, također divna.
Rastavljanje argumenata na njihove osnovne komponente često otkriva da takvi argumenti slijede jedan od priznatih logičkih oblika argumenata. Ovi oblici pomažu utvrditi je li argument valjan, zdrav ili nevažeći na temelju toga kako su raspoređene izjave koje vode do zaključka. Uobičajeni valjani oblici argumenata uključuju dilemu, način predlaganja i način uklanjanja. Mnoge logičke zablude koje stvaraju slabosti u nevažećim argumentima uključuju korištenje osobnih napada, generalizacija ili pozivanja autoritetu da se iznese navedeni slučaj.