Logičko zaključivanje je sustav formiranja zaključaka na temelju skupa premisa ili informacija. Obično se logičko zaključivanje dijeli na dvije glavne vrste koje se nazivaju deduktivno i induktivno zaključivanje. Dok se principi logike mogu koristiti za stvaranje snažnog argumenta za ili protiv zaključka, sustav ima nekoliko ranjivosti, uključujući potencijal za neistinite premise, zablude i namjerno iskrivljavanje razuma.
Da bi se došlo do zaključka pomoću logičkog zaključivanja, najprije se moraju iznijeti dokazi ili činjenice. Na primjer, ako trgovac mješovitom robom želi znati prodaje li više cikle nego repe, može prikupiti dokaze o količini dva povrća u nedavnim pošiljkama, koliko ih je prodano i je li došlo do gubitka proizvoda zbog krađe ili šteta. Ako njegovi prostori pokazuju da je u istom mjesecu prodao 52 repe i 75 cikle, bez gubitka zbog krađe ili oštećenja, na temelju dokaza logično može zaključiti da prodaje više repe nego repe.
Vrsta zaključivanja u gornjem primjeru poznata je kao deduktivno zaključivanje. Ova vrsta logike javlja se kada se premise zbrajaju u jedan, neosporan zaključak. S obzirom da su premise točne, deduktivno zaključivanje može dokazati apsolutnu istinu ili činjenicu. Induktivna logika, nasuprot tome, koristi premise za određivanje vrlo vjerojatnog, ali ne i apsolutnog zaključka. Iako induktivno logičko razmišljanje može biti daleko složenije za razumijevanje od deduktivnog, ono općenito čini glavninu većine argumenata utemeljenih na logici.
Jedna vrsta induktivnog zaključivanja uključuje zaključke koji se odnose na budućnost. Ako trgovac mješovitom robom iz prvog primjera želi znati hoće li u idućih mjesec dana prodati više repe ili cikle, apsolutni odgovor postaje nemoguće dobiti, jer se pojavljuje slučaj. Na temelju svojih prošlih prodaja, trgovac bi mogao pretpostaviti da će, budući da je prodao više repe u siječnju, prodati više i u veljači; međutim, ako izbijanje E.coli u cikli početkom veljače tjera ljude da se boje kupiti bilo koju, njegov početni zaključak može biti pogrešan. Koristeći svoju prodajnu evidenciju i znanje o trendovima kupnje, možda bi mogao formulirati induktivni argument koji sugerira veliku vjerojatnost prodaje više cikle nego repe, ali njegove prostorije ne mogu zbrojiti apsolutno jamstvo.
Logično rasuđivanje može biti dobar sluga, ali loš gospodar. Iako su načela korištenja točnih premisa za donošenje snažnih zaključaka vrijedna divljenja, često se pokvare kada se koriste pogrešno. Logička zabluda nastaje kada se iz premisa izvuče netočan ili nepotkrijepljen zaključak. Postoje deseci tipova logičkih zabluda koje služe kao trikovi i zamke dobrom logičkom zaključivanju i moraju se izbjegavati kako bi se osigurao čvrst, uvjerljiv argument.