Mala otvorena ekonomija odvija se u zemlji čije odluke o tome kako voditi vlastitu ekonomiju neće imati malo utjecaja na ukupne ekonomske uvjete u svijetu. Čak i u sve globalnijoj ekonomiji, takve zemlje nemaju pri ruci kapital da bi napravile veliku razliku u velikim razmjerima. Umjesto toga, malo otvoreno gospodarstvo će biti pod utjecajem djelovanja nekih od većih igrača na svjetskim tržištima. Kao rezultat toga, takve se zemlje opisuju kao one koje preuzimaju cijene, što znači da moraju prihvatiti ekonomske uvjete koji su im nametnuti u transakcijama s drugim zemljama.
Jedna od najznačajnijih pojava u drugoj polovici 20. stoljeća i na početku novog tisućljeća bio je razvoj globalne ekonomije. To znači da su zemlje u svijetu međusobno povezane u smislu njihovog financijskog poslovanja. Gospodarska previranja velikih razmjera vjerojatno će ih sve utjecati, baš kao što će sve zemlje dijeliti široka razdoblja sreće. To, međutim, ne vrijedi nužno za neke od zemalja čija su gospodarstva relativno mala. Takve zemlje imaju ono što je poznato kao mala otvorena ekonomija.
One zemlje koje imaju mala otvorena gospodarstva mogu donositi odluke koje će vjerojatno utjecati na cjelokupno financijsko zdravlje njihovih zemalja. Na primjer, vlada takve zemlje može donositi odluke o kamatnim stopama ili ekonomskim regulacijama koje mogu utjecati na ukupne financije njenih građana. Ipak, u velikoj mjeri, te odluke neće izazvati nikakvu vrstu talasanja izvan dotične zemlje.
Zapravo, na malu otvorenu ekonomiju utjecat će odluke koje donose neke od većih gospodarskih sila. Na isti će način ove manje zemlje vjerojatno osjetiti gospodarska previranja jedne od tih sila. Bogatstvo većih zemalja imat će domino učinak na mala otvorena gospodarstva koja s njima dijele globus.
Još jedna karakteristika malog otvorenog gospodarstva je da općenito preuzima cijenu u transakcijama diljem svijeta. To znači da nema moć, kroz vlastitu ekonomsku politiku, diktirati bilo kakve promjene cijena na svjetskom otvorenom tržištu. Umjesto toga, takvo je gospodarstvo uglavnom u milosti tržišta u cjelini i većih zemalja na njemu. Ove velike zemlje poznate su kao kreatori cijena, jer se njihova politika i ekonomski uvjeti često odražavaju na cijene diljem svijeta.