Manjak mirovina nastaje kada poduzeće nema dovoljno izdvojenog novca kako bi pokrilo obvezu koju ima prema svojim zaposlenicima za isplatu mirovina. Mirovina je preostala isplata koju zaposlenik prima redovito, obično mjesečno, nakon što ode u mirovinu s redovnog posla. Te preostale uplate poslodavci plaćaju iz mirovinskog fonda koji je izričito izdvojen za tu svrhu. Ako mirovinski fond u sebi nema dovoljno novca da podmiri sve obveze koje poslodavac očekuje, taj manjak može postojati.
U Sjedinjenim Državama ne nude svi poslodavci mirovine i niti jedan zakon od njih to ne zahtijeva. Neki poslodavci nude mirovinu dobrovoljno kao beneficiju zaposlenicima, kako bi privukli kvalificirane ili kvalificirane radnike. Drugi osiguravaju mirovinu kao rezultat pregovora i zahtjeva od strane sindikata.
Iako po zakonu tvrtke nisu dužne osiguravati mirovine, zakon postavlja pravila nakon osnivanja mirovinskog fonda. Budući da zaposlenici postaju ovisni o obećanoj mirovini, Zakon o osiguranju dohodaka zaposlenika u mirovinu (ERISA) regulira dostupnost mirovinskih fondova u situacijama kada je mirovina stvorena. Prema ERISA-i, poslodavci koji nude mirovinski plan moraju imati taj planski prsluk nakon određenog vremenskog razdoblja. Nakon što mirovina pripada određenom zaposleniku, poslodavcu nije zakonski dopušteno povući mirovinu i on mora isplatiti mirovinu u cijelosti kako je obećao.
Budući da su tvrtke zakonski obvezne isplaćivati te stečene mirovine, mora se osnovati mirovinski fond kako bi se osiguralo da je novac dostupan. Fond mora imati dovoljno novca kako bi osigurao da se mirovinska obveza može podmiriti za sve zaposlenike koji imaju pravo i sve zaposlenike koji trenutno primaju mirovinu. Ako sredstva nisu dovoljna, dolazi do manjka mirovine.
Do manjka mirovine može doći iz više razloga. Tvrtka koja ulaže mirovinu na burzi ili u dionice poduzeća može doživjeti manjak mirovine, na primjer, ako ulaganja na burzi opadaju u vrijednosti ili ako dionice tvrtke opadaju u vrijednosti. Kada taj manjak mirovina postoji, tvrtka će i dalje biti dužna izvršiti isplate koje je obećala zaposlenicima. To mora činiti iz svoje zarade i prihoda umjesto da crpi iz mirovinskog fonda. U slučajevima kada poslodavci bankrotiraju ili nemaju novca za isplatu, državne agencije koje jamče mirovine uglavnom će se uključiti kako bi izvršile obećane isplate zaposlenicima kao posljednje sredstvo.