Što je masovno uhićenje?

Masovno uhićenje odnosi se na situaciju u kojoj je veliki broj ljudi priveden od strane policijskih službenika. Ova vrsta radnje uobičajena je kada se počine zločini ili se sumnja na zločine, ali službenici za provođenje zakona ne mogu identificirati pojedinačne osumnjičene ili kada postoji potreba za kontrolom mase. Često postoji velika kontroverza oko ove vrste radnji, jer je povezana s kršenjem građanskih prava. Nevini pojedinci koji su uključeni u ove incidente ponekad odgovaraju podnošenjem tužbi, koje obično podržavaju organizacije za ljudska prava.

U većini demokratskih i pravednih društava ljudi mogu biti uhićeni samo pod određenim okolnostima. Na primjer, može se podnijeti pritužba, a nakon procjene detalja ili istrage može se utvrditi da postoji dovoljno dokaza da se nekoga optuži za kazneno djelo. Još jedan slučaj kada se uhićenje može dogoditi u normalnim pravnim okolnostima je kada pripadnik zakona svjedoči kako je osoba počinila zločin ili djelo na način koji sugerira da ga je počinila ili da će ga počiniti.

Međutim, postoje brojne situacije kada se u tim društvima može dogoditi masovno uhićenje, ali izvan tih okolnosti. To uključuje uhićenja tijekom prosvjeda i skupova ili kada se vrše racije u klubovima ili narko-kućama. Ovisno o incidentu, postoji velika mogućnost da će se mnoge osobe koje su podvrgnute masovnom uhićenju smatrati nevinim ili će optužbe protiv njih biti povučene. Jedan od razloga za to je taj što je, kada je gomila osumnjičenih toliko velika da ih policijski službenici ne mogu pojedinačno identificirati, često je teško dokazati elemente navodnog zločina ili iznijeti dovoljno jake dokaze da mnoge od njih osude.

Masovno uhićenje može biti vrlo kontroverzna taktika provođenja zakona. Neki tvrde da taktika krši građanske slobode pojedinaca. U mnogim društvima pojedinci bi trebali biti zaštićeni od taktika kao što su proizvoljno uhićenje ili zabrana mirnog okupljanja. Drugi problem s masovnim uhićenjima je taj što se može i koristio za promicanje širokog spektra zlonamjernih namjera, kao što je pritvaranje birača određene rase ili sprječavanje okupljanja pristaša određenog političkog kandidata.

Tvrdnja da masovno uhićenje krši takva prava često služi kao osnova za tužbe. Organizacije za ljudska prava također imaju tendenciju da se zalažu protiv masovnog uhićenja, ističući da ne samo da krše određena očita prava, već ga također obično karakterizira negativan tretman, poput pretjerane sile ili policijske brutalnosti.