Medijski učinak je financijska teorija koja procjenjuje kako izvještavanje o nekoj temi u medijima utječe na ulagače, zajmoprimce i potrošače. Primjenjuje se na hipotekarnu industriju i aktivnosti na burzi te mjeri učinak glavnih vijesti na potrošnju, refinanciranje i ulaganje. Često nazivana bihevioralnim financijama, čini se da se teorija primjenjuje na međunarodnoj razini i uključuje učinak društvenih medija.
Jedan od najvidljivijih trendova medijskog učinka javlja se u industriji hipoteka. Kada glavne novinske kuće izvještavaju o padu kamatnih stopa, to obično generira val vlasnika nekretnina koji refinanciraju svoje kredite. Pokrivenost također povećava stopu prijevremene otplate zajmoprimaca kada se pojave istaknute priče o kamatnim stopama.
Na financijska tržišta također može utjecati medijski učinak. Temelji se na pretpostavci da su pojedini investitori pod utjecajem informacija koje primaju, bez obzira jesu li te informacije opravdane ili racionalne ili ne. To bi moglo objasniti nenormalne promjene cijena na burzi koje se ne mogu racionalizirati kroz povijesne performanse ili analitičke teorije.
Studije su pokazale da obujam trgovanja obično raste nakon što medijski izvještaji o određenoj industriji ili korporaciji dođu do investitora. To bi moglo utjecati na cijenu dionica u određenom području potaknuvši prekomjernu kupnju ili prodaju. Aktivnost na burzi u određenom sektoru povezana s vijestima može se pojaviti bez obzira na stvarnu vrijednost dionice.
Učinak naslova predstavlja još jednu teoriju vezanu uz medijski učinak, a temelji se na negativnim novinskim člancima. Ako tvrtka ili određeni segment gospodarstva dobije negativnu medijsku pokrivenost, to može utjecati na način na koji potrošači troše i koliko su spremni ulagati. Primjer ovog fenomena usredotočuje se na priče o manjim poskupljenjima plina. Studije pokazuju da ovi članci mogu natjerati potrošače da smanje potrošnju u drugim područjima.
Učinak društvenih medija analizira kako vijesti koje se šire putem interneta utječu na cijene dionica i trgovinske aktivnosti. Jedna studija je pogledala stranice društvenih medija i blogove kako bi izmjerila koliko je puta spomenuta određena slavna osoba na čelu velike korporacije nakon što je najavio bolest. Analiza je otkrila korelaciju između učinka društvenih medija i promjena cijena dionica poduzeća.
Čini se da se medijski učinak i njegov utjecaj na financijsko ponašanje primjenjuje na međunarodnoj razini. Sveučilište u Hong Kongu provelo je istraživanje 2009. godine koje je pokazalo da kada se stavovi ljudi mijenjaju, to dovodi do promjena u ponašanju u financijskim poslovima. Ispitujući 300 ulagača, studija je otkrila vezu između ponašanja investitora i medijskih izvještaja kojima su sudionici istraživanja bili izloženi.