Poput drugih oblika meditacije, meditacija ljubazne ljubaznosti smanjuje stres, snižava krvni tlak i ispunjava praktikanta neodoljivim osjećajem spokoja. Za meditaciju ljubazne ljubaznosti, ili Metta Bhavana, kaže se da potječe od samog vrhovnog Buddhe, Siddhārthe Gautame, za kojeg se vjeruje da je umro između 450. i 400. godine prije Krista. Ova vrsta meditacije govori o suosjećanju prema sebi i drugima, prihvaćanju onoga što jest i preobuci negativnih mentalnih navika u pozitivne.
Buddha je učio da je ljubav veća sila od mržnje. Pred suosjećanjem, mržnja, koja se temelji na egu i iluziji, jednostavno nestaje. U teoriji, a mnogi kažu i u praksi, kada bi polovica svijeta svakodnevno prakticirala meditaciju ljubazne ljubaznosti, druga polovica bi se transformirala iscjeljujućim energijama koje je generirala.
Meditacija ljubazne ljubaznosti mora početi od sebe. Praktičari vjeruju da meditirajuće biće koje je ispunjeno samoprezirom ili drugim negativnim osjećajima usmjerenim prema unutra ne može stvoriti ili čak istinski doživjeti suosjećanje. Utišavanje svjetske brbljarije i pronalaženje puta prema unutra prema savršenoj tišini kroz ponavljanje mantre, vizualiziranje objekta ili brisanje svake smetnje kako se pojavi je prvi korak.
Prema tradiciji, meditacija ljubazne ljubaznosti uključuje seriju meditacija pod nazivom Četiri božanska stanja u kojoj se razmatra prva metta, ili prijateljska ljubaznost. Metta se može opisati kao osjećaj prihvaćanja i naklonosti prema svim živim bićima koji izvire iz srca koje nema blokada. Sadrži i blagoslov radosti za druge koji je potpuno altruističan. Metta je dobronamjeran i bez vlastite koristi.
Karuna, koja je također suosjećajna, ima drugačiju emotivnu kvalitetu. Možda je angažiraniji ili aktivniji; dobrohotna, ali daleka želja za svjetskom srećom pretvara se u djelatnu naklonost. Karuna može uključivati želju za podnošenjem boli kako bi poštedio druge.
Mudita izražava radosnu i iskrenu sreću zbog sreće drugih. To je suprotno od negativnih osjećaja, kao što su zavist ili ljubomora. Mudita emanira prema van u sve širim krugovima, dok zavist ili slični negativni osjećaji se kreću prema unutra sa sve užom zaokupljenošću sobom.
Upekkha, također poznata kao smirenost, posljednja je meditacija u seriji. U tom stanju, um i srce su u stanju savršene ravnoteže u kojem je moguć uvid koji vidi puni krug. Ovo je stanje bez strasti – ni jaki pozitivni ni jaki negativni osjećaji ne mogu stvoriti neravnotežu.
Svaki od ovih koraka mora se slijediti radi čistoće suosjećanja. Bez prethodnog iskustva, metta, na primjer, meditacija na karunu mogla bi se pretvoriti u sažaljenje umjesto u suosjećanje. Bez prethodna tri stanja, konačna meditativna ljubazna praksa, smirenost, mogla bi se manifestirati kao apatija umjesto dubokog prihvaćanja.