Intergalaktička zvijezda je ona koja ne pripada i nije u galaksiji. Oni su također poznati kao zvjezdani izopćenici, a dodatni, neslužbeni naziv je skitnice. Međugalaktičke zvijezde vjerojatno su nastale u galaksiji, ali neka vrsta događaja mogla je izbaciti zvijezde, ostavljajući ih same. Koncept međugalaktičke zvijezde bio je hipotetski do 1997. godine, kada je Hubble teleskop promatrao nekoliko u regiji svemira poznatom kao jato Djevice, skupini galaksija koje sa Zemlje izgledaju kao da se nalaze u zviježđu Djevice.
Zvjezdani izopćenici očito nisu tako rijetki. Procijenjeni broj međugalaktičkih zvijezda samo u skupu Djevica može biti preko trilijuna. Unatoč ogromnoj količini ovih zvijezda, astronomi misle da pogled na noćno nebo s planeta koji kruži oko međugalaktičke zvijezde ne bi bio baš uzbudljiv. Zvijezda nije u galaksiji, pa iako bi moglo postojati nekoliko udaljenih galaksija koje bi bile vidljive, stanovnici ne bi imali pretrpano, zvjezdano nebo koje ljudi mogu vidjeti sa Zemlje. Učinak bi bio još gori da planet nema mjesec.
Kako su zvijezde postale međugalaktičke nije točno poznato, ali postoji nekoliko mogućih načina. Jedna je da su zvijezde bile dio sudarajućih galaksija koje su izbacile zvijezde u procesu spajanja. Drugi hipotetski proces je da sustav s više zvijezda dolazi preblizu crnoj rupi, pri čemu jedna od zvijezda u sustavu prelazi horizont događaja i pada u crnu rupu, a druge se nekako odbijaju, te se na kraju spajaju u međugalaktičku zvijezdu.
Zvijezde koje je promatrao Hubble teleskop bili su crveni divovi. Prvi nagovještaj da bi međugalaktičke zvijezde zaista mogle postojati pojavio se kada su astronomi pronašli planetarne maglice izvan galaksija u skupu Djevica. Planetarna maglica nastaje kao dio procesa koji se događa kada je zvijezda pri kraju svog životnog vijeka, a ako su planetarne maglice bile izvan galaksija, to implicira da su i prije postojale zvijezde izvan tih galaksija. Astronomi su zatim usporedili snimke Hubbleovog dubokog polja (HDF), slike galaksija iz dubokog svemira, sa slikom snimljenom relativno tamnog dijela skupa Djevice. Kad bi međugalaktičke zvijezde postojale tamo, astronomi su mislili da će pronaći dodatne, ali slabe svjetlosne točke, što su i učinili, potvrdivši postojanje međugalaktičkih zvijezda.