Mehanizam ozljede opisuje posebne okolnosti koje su uzrokovale danu ozljedu. Mnogi medicinski stručnjaci, uključujući liječnike i hitne medicinske tehničare, moraju biti upoznati s raznim okolnostima koje uzrokuju ozljede. Poznavanje specifičnog mehanizma ozljede može pripremiti medicinskog stručnjaka za određene izazove koje ozlijeđeni pacijent može predstavljati. Stručnjaci hitne medicinske pomoći često uzimaju u obzir različite kinetičke i fizičke detalje kada procjenjuju i opisuju okolnosti i uzroke ozljede. Mehanizam ozljede u automobilskoj nesreći, na primjer, često će se opisivati u smislu brzine, kuta i smjera sudara.
Mehanizmi ozljeda općenito su podijeljeni u različite kategorije, kao što su nesreće motornih vozila, brza vertikalna usporavanja i prodorne traume. Te se kategorije dalje dijele na mnoge znatno konkretnije i korisnije opise točne vrste ozljede. Prodorna trauma, na primjer, može se podijeliti na ubodne rane; rane vatrenim oružjem; i druge vrste prodornih rana, poput pada na oštre predmete u radnom okruženju. Ove se kategorije često još više raščlanjuju, budući da je hitna medicinska pomoć ili stručnjak za hitnu medicinsku pomoć u stanju brže reagirati na ozljedu ako je pripremljen s vrlo točnim i specifičnim načinom na koji je netko ozlijeđen. Mehanizam ozljede koji opisuje “prostrelnu ranu na nozi oružjem niskog kalibra” korisniji je od nejasnog opisa “prodorne traume”.
Automobilske nesreće često zahtijevaju posebnu pozornost ako se želi točno opisati mehanizam ozljede, budući da se većina automobilskih nesreća odvija u tri faze, od kojih svaka može uzrokovati ozljede. U prvoj fazi, udaru vozila, automobil se sudara s drugim objektom, kao što je ulično svjetlo ili drugi automobil. U drugoj fazi, udar u tijelo, tijelo pojedinca u automobilu udara u dijelove automobila, kao što su vjetrobransko staklo ili volan. Udar organa, treća faza, događa se kada se pokretni organi u nečijem tijelu, kao što su mozak ili crijeva, sudare s potpornim organima, kao što su prsni koš ili lubanja. Ispitivanje svake faze nesreće može pružiti dobar uvid u prirodu i težinu okolnosti ozljede.
Često je potrebno pregledati cijelo mjesto ozljede, a ne samo ozlijeđenog pojedinca, kako bi se utvrdio mehanizam ozljede. Napuknuto vjetrobransko staklo, na primjer, može ukazivati na to da osoba u prometnoj nesreći nije bila pravilno pričvršćena sigurnosnim pojasom te da je izletjela sa sjedala i sudarila se s vjetrobranskim staklom. Ozbiljni vanjski znakovi traume možda neće biti vidljivi, ali napuklo vjetrobransko staklo može ukazivati na mogućnost teže unutarnje traume.