Memorija prepoznavanja je vrsta memorije koja osobi daje do znanja da je određeni poticaj već naišao. Vrsta deklarativne memorije, postoje dva načina na koja se ova vrsta sjećanja obrađuje – kao sjećanje ili kao familijarnost. U oba slučaja, osobi treba dati poticaj prije nego što se pokrene sjećanje. Nakon što je podražaj pokrenuo pamćenje prepoznavanja osobe, sjećanja koja se ponovno pojavljuju mogu pasti bilo gdje na ljestvici od maglovitog osjećaja da je određeni događaj ili podražaj već doživljen do prisjetiti zamršenih detalja o prošlom iskustvu.
Formalno proučavanje pamćenja prepoznavanja započelo je 1800-ih i nastavilo se s novim otkrićima u znanosti o mozgu. Rani istraživači su tvrdili da bi ljudi koristili pamćenje prepoznavanja samo kada um nije funkcionirao na svom vrhuncu. Godine 2011. znanstvenici mozga shvaćaju da pamćenje prepoznavanja služi raznim funkcijama, budući da puno detalja može zaboraviti potpuno funkcionalan, zdrav mozak dok ne zatrebaju, kada se prikaže analogna ili slična situacija. U to vrijeme, mozak se može prisjetiti prošlih događaja i osoba može donositi odluke na temelju prethodnog iskustva i sjećanja koja su se nedavno prisjetila.
Postoje dvije glavne vrste memorije prepoznavanja, koje se nalaze na suprotnim krajevima spektra. Prvi je familijarnost, u kojoj osoba ima nejasan osjećaj da se s određenim poticajem ili situacijom već susrela. Druga vrsta memorije prepoznavanja je prisjećanje, u kojem se detalji prošlog iskustva ponovno pojavljuju kao odgovor na slično novo iskustvo. Detalji u tim sjećanjima mogu biti ili nejasni ili specifični, često ovisno o tome koliko detalja mozak treba da donese novu odluku.
Memorija prepoznavanja je vrsta deklarativne memorije. Ta su sjećanja pohranjena u dugoročnom pamćenju osobe i obično se mogu pozvati po volji. Iako pamćenje prepoznavanja može biti zakopano dok se ne stimulira, osoba može svjesno odlučiti ispitati dijelove tih informacija, čineći ih drugačijim od drugih vrsta dugotrajnog pamćenja, kao što su ona sjećanja koja omogućuju osobi da vozi bicikl nakon mnogo godina bez razmišljajući o mehanici toga. Sjećanja pohranjena u deklarativnoj memoriji mogu se pozvati i ispitati kako se za njima ukaže potreba.