Memorija s slučajnim pristupom (RAM) ili memorija je izraz koji se koristi za identifikaciju internih područja za pohranu podataka u računalu. Podaci se pohranjuju na memorijskim čipovima ili u internim komorama za pohranu unutar računala ili na vanjskim uređajima, kao što su tvrdi diskovi ili podatkovni stickovi. Pogreška u memoriji nastaje kada nešto pođe po zlu sa samim memorijskim čipom ili nešto poremeti interpretaciju podataka koji se nalaze na čipu.
Memorija se sastoji od bitova koji imaju vrijednost nula ili jedan. Digitalni sustav u računalu zna interpretirati vrijednosti i pretvoriti ih u informacije koje su ljudima čitljive. Kada dođe do pogreške s vrijednostima, računalo ili interno vraća vrijednost, ispravljajući problem, ili je pogrešno čita, što rezultira pogreškom. Pogreška može imati oblik poruke o pogrešci ili kvara na računalu.
Svi elektronički uređaji za pohranu mogu imati memorijske pogreške. Ako se interno dogodi nešto za promjenu informacija iz obrasca koji je korišten kada su podaci inicijalno pohranjeni u memoriju, može doći do pogreške. Na primjer, ako je računalo izloženo previše radioaktivnosti, prašine ili prljavštine, unutarnji sustavi mogu biti oštećeni, što zauzvrat uzrokuje pogreške.
Pogreška memorije može doći u različitim oblicima. Ponovljiva ili teška pogreška je pogreška koja korisniku računala govori da je dio hardvera pokvaren, što uzrokuje poteškoće računalu u čitanju podataka. Labavi unutarnji čipovi, defekti matične ploče ili labavi memorijski moduli česti su uzroci teških pogrešaka i računalni tehničari ih lako dijagnosticiraju. Ove vrste pogrešaka nastavit će se javljati dok se izvor problema ne pronađe i ispravi.
Meke ili prolazne pogreške teže je dijagnosticirati jer proizlaze iz problema s internim jezikom podataka koji se čitaju. Ako se pogreška ne ispravi prije izlaza, rezultira porukom o pogrešci memorije. Statički udar, radioaktivnost, loša kvaliteta internog hardvera ili netočne postavke su česti uzroci mekih pogrešaka. Te je pogreške teško otkriti i često se smatraju samo jednostavnim ili slučajnim greškama.
Pogreška u memoriji može se pojaviti na bilo kojem računalnom sustavu. Pogreška i šteta od pogreške mogu varirati od blage i popravljive do štetne i nepovratne. Ako se boja zaslona računala promijeni bez upita, to može biti rezultat blage pogreške unutarnje memorije koja vjerojatno nema utjecaja na mogućnost korisnika da nastavi koristiti računalo. S druge strane, ako se izvodi defragmentacija tvrdog diska računala i pogreška navodi da su datoteke oštećene, ovo je mnogo ekstremnija pogreška u memoriji koja će spriječiti da računalo radi kako bi trebalo.
Mnogi problemi s memorijom proizlaze iz dijelova loše kvalitete i loše dizajniranih unutarnjih sustava. Nije vjerojatno da je korisnik uzrok grešaka u memoriji, već je problem interni problem sustava. Kupnja sustava koji su kvalitetno izrađeni i dolaze s unaprijed instaliranim softverom za otkrivanje i ispravljanje grešaka u memoriji najbolja je prevencija. Protokoli za otkrivanje ili ispravljanje memorije mogu se kupiti i instalirati na računalo od oštećenja uslijed grešaka u memoriji.