Mišićno-koštano tkivo uključuje sve vrste tkiva u ljudskom tijelu koje izravno podržavaju strukturu kostiju i oblik tijela, kao što su tetive, ligamenti i hrskavica. Oni također uključuju vrste tkiva koje daju oblik ključnim značajkama, kao što su kolagen i površinske mišićne skupine, te sama kost. Budući da je mišićno-koštano tkivo izravno odgovorno za održavanje oblika i držanja tijela te podržavanje njegovih pokreta, najčešće bolesti povezane s mišićno-koštanim sustavom uključuju bolove u leđima, artritis i kronična stanja gubitka koštane mase kao što je osteoporoza.
Iako je mišićno-koštana struktura najjači dio ljudskog tijela, ona je također čest izvor boli i nelagode. Ozljede mišićno-koštanog sustava najčešća su vrsta ozljeda u fizički zahtjevnim zanimanjima, kao što su građevinarstvo i profesionalni sport. Dva najčešća uzroka oštećenja mišićno-koštanog tkiva su prenaprezanje, gdje su nesigurne razine opterećenja na sustav, ili prekomjerna upotreba, također poznata kao ozljede ponavljajućih naprezanja. U sportu, ozljede koljena, nogu i stopala rutinska su klasa mišićno-koštanih poremećaja koji često uključuju mikro-prijelome kostiju i ozljede uganuća ili trganja tetiva i ligamenata. Ozljede mišićno-koštanog tkiva povezane s kretanjem često se javljaju u fizički zahtjevnim poslovima gdje su podizanje, guranje i povlačenje rutinski dio radnih obaveza.
Često je mišićno-koštano naprezanje prilično malog intenziteta, iako simptomi boli, slabosti i smanjene pokretljivosti mogu potrajati tjednima ili više, čak i uz smanjeno opterećenje. Kronična mišićno-koštana bol koja traje mjesecima ili godinama čak i bez ikakvog fizičkog napora ukazuje na to da se oporavak mišićno-koštanog tkiva ne odvija i da su vjerojatno prisutne povezane živčane i neurovaskularne ozljede. Teška oštećenja mišićno-koštanog tkiva zahtijevaju dugotrajne režime njege, uključujući fizikalnu terapiju, lijekove i moguće operacije, iako takvi tretmani možda neće u potpunosti ublažiti stanje. Rutinska, umjerena nelagoda kao što je bol u leđima uzrokovana oštećenjem mišićno-koštanog tkiva uspješno se liječi alternativnim oblicima medicine, poput akupunkture, kiropraktike i masaže.
Dok mnoge degenerativne bolesti poput osteoporoze izlažu starije pojedince riziku od oštećenja mišićno-koštanog tkiva, najveća stopa ozljeda je u atletskoj populaciji. Za muškarce, najveća stopa ozljeda događa se u dobi od 15 do 25 godina, iako su vrste ozljeda podjednako rasprostranjene i među muškarcima i ženama. Statističke usporedbe stopa ozljeda u SAD-u i Europi pokazale su da za svaku godinu aktivnosti sportske osobe postoji prosječna vjerojatnost od 25% od mišićno-koštane ozljede.
Mišićno-koštana regija koja prima najveći postotak ozljede je ona stopala i gležnja, nakon čega slijede ozljede koljena. Ozljede leđa čine oko 11% slučajeva kod aktivnih osoba. Sva ostala oštećenja mišićno-koštanog sustava čine oko 5% do 10% oštećenja, prema liječničkoj profesiji za ovu vitalnu komponentu ljudskog tijela.