Molalitet je omjer koji se koristi u analitičkoj kemiji za kvantitativno izražavanje koncentracije kemijske otopine. Kada se napravi otopina, ona sadrži određenu količinu otopljene tvari, tvari koja je otopljena u tekućini. Tekućina u kojoj je otopljena tvar poznata je kao otapalo. Molalitet (m) je količina otopljene tvari, izražena u jedinicama zvanim mol, podijeljena s masom otapala u kilogramima.
Da bismo razumjeli molalitet, potrebno je razumjeti mol, temeljnu kemijsku jedinicu. Jedan mol tvari definira se kao da sadrži isti broj jedinica kao i broj atoma u 12 grama (g) elementa ugljik-12. Ovaj vrlo visok broj poznat je kao Avogadrov broj. Mol ugljika-12, prema definiciji, teži 12 grama.
Sve ostale atomske mase elemenata temelje se na standardu ugljika-12. Jedna jedinstvena jedinica atomske mase (u) jednaka je 1/12 mase atoma ugljika-12 — ugljik-12 teži 12 u. Madež je definiran na ovaj način isključivo radi praktičnosti. Matematički to znači da je masa jednog mola spoja u gramima jednaka njegovoj molekulskoj masi u u.
Molekulska masa spoja može se pronaći zbrajanjem atomskih masa njegovih sastavnih atoma. Voda se, na primjer, sastoji od dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Svaki atom vodika ima atomsku masu od oko 1.008 u, a masa kisika je oko 15.999 u. Molekularna masa vode je dakle oko 18.015 u, a masa jednog mola vode je 18.015 g.
Količina otopljene tvari u kemijskoj otopini mjeri se u molovima. Jedan mol soli, također poznat kao natrijev klorid, ima masu od oko 58.5 g. Ako se 58.5 g ili jedan mol soli otopi u jednom kilogramu vode, dobivena otopina ima molalitet od 1 m. Nadalje, ako se dva mola natrijevog klorida otopi u 5 kilograma vode, molalitet bi bio 4 m.
Slična i više korištena mjera koncentracije je molarnost (M). Molarnost se, za razliku od molalnosti, temelji na volumenu: to je broj molova otopljene tvari u jednoj litri otopine. Budući da se volumen otopine može mijenjati, širiti ili skupljati s promjenama temperature, molarnost nije uvijek pouzdana mjera koncentracije. Molalnost, koja se temelji na nepromjenjivoj količini mase, često je korisnija u situacijama kada je temperatura otopine promjenjiva.