Monotrem je vrsta sisavca koji polaže jaja. Postoje samo dvije vrste monotrema, kljunaš i ehidna, koji se nalaze samo u Australiji, Novoj Gvineji ili Tasmaniji. Monotrem je jedinstven i neobičan sisavac, ne samo zato što polaže jaja, već i zato što dio njegove strukture skeleta podsjeća na ptice i gmazove. Ove karakteristike monotreme čine primitivnijom vrstom životinje.
Platypus se smatra sisavcem čudnog izgleda, s kljunom, repom i mrežastim nogama, osim krzna. Koristi svoj kljun da lovi po dnu vode, skuplja hranu poput insekata, školjki i crva u svoje obrazne vrećice, a zatim hranu iznosi na površinu da je pojede. Budući da kljunaš nema zube, skuplja šljunak i blato kako bi mu pomogao u žvakanju hrane. Platypus može ostati pod vodom nekoliko minuta, ali će se morati vratiti na površinu po zrak.
Mužjak platipusa ima otrovnu ostrugu na peti stražnjih nogu koja, iako nije osobito opasna za ljude, može biti smrtonosna za druge životinje. Mreže na nogama platipusa se povlače i otkrivaju pojedinačne nokte, što mu omogućuje kopanje jazbina duž obale vode gdje ženka polaže jaja. Obično ženka platipusa polaže jedno ili dva jaja, koja se izlegu za oko 10 dana. Majka ostaje u jazbini kako bi zagrijala jaja, a zatim da se brine o bebama kada se izlegu. Dojit će ih sve dok ne budu stari oko tri do četiri mjeseca, a za to vrijeme mogu plivati.
Jehidna, također nazvana bodljasti mravojed, monotrem je koji živi na šikarama. Ima male oči i dug kljun na malom licu i kratke noge s kandžama koje služe za kopanje. Kratkokljuna ehidna ima tamno krzno i bodlje koje se nalaze na leđima i sa strane. Za usporedbu, dugokljuna ehidna ima manje krzna i vidljivije bodlje. Ehidna se štiti tako što se sklupča u klupko ili kopa rupu kako bi otkrila samo svoje bodlje te zaštitila lice i trbuh.
Poput platipusa, ehidna nema zube. Ehidna koristi svoj dugi, ljepljivi jezik da uhvati i pojede svoju hranu, koja se sastoji od mrava, glista i termita. Prilikom kopanja u potrazi za mravima ili drugom hranom, ehidna će također često jesti mnogo prljavštine. Da bi zdrobila hranu u pastu kako bi je mogla progutati, ehidna koristi jezik i krov usne šupljine.
Također, kao i platipus, ženka ehidne će položiti jedno ili dva jaja koja se izlegu za oko 10 dana. Ipak, ehidna ima vrećicu u koju drži ova jaja i bebe kada se izlegu. Beba ehidna ostaje u vrećici, držeći se prednjim nogama za majčinu kosu i hvata mlijeko koje u vrećicu izlučuje majka, sve dok mu ne izrastu bodlje. Zatim, majka drži bebu u jazbini gdje će se vraćati da je povremeno hrani.