Moralna teologija je proučavanje skupa zakona i moralnih kodeksa postavljenih vjerskim tekstom, kako bi se upravljalo praktičarima te religije. Ova fraza se najčešće odnosi na rimokatolike, ali protestanti, pravoslavni kršćani, muslimani i Židovi također prakticiraju moralnu teologiju, iako su zakoni malo drugačiji za svaki od njih. Doktrina moralne teologije u svakoj religiji ima za cilj pomoći praktikantima te religije da žive ispravan, koristan život koji će im pomoći da steknu naklonost Boga. Većina ovih zakona odnosi se na interakciju s onima unutar i izvan vjerske zajednice.
“Kako se treba ponašati” jedna je od primarnih fraza korištenih u proučavanju katoličke moralne teologije. Svećenici proučavaju Bibliju i druge liturgijske tekstove, često temeljeći svoje homilije na tome kako živjeti pravedno. U katoličkoj religiji to uključuje prisustvovanje misi, uzimanje pričesti i poštivanje Deset zapovijedi navedenih u Bibliji. Također uključuje poštivanje različitih pravila koja se mogu primijeniti samo na određene grane katoličanstva ili određene katoličke župe. Ideja je spriječiti počinjenje smrtnog grijeha, za koji katolici vjeruju da će zadržati osobu izvan raja za vječnost.
Većina katolika vjeruje da će poštivanje pravila moralne teologije skratiti njihovo vrijeme u Čistilištu, mjestu gdje duše pokojnika odlaze pronaći pomirenje za grijehe koje su počinili na Zemlji. Pravila katoličanstva imaju za cilj pomoći praktikantima da budu čisti kako bi mogli brže doći u raj. Za one koji se labavo pridržavaju pravila kaže se da će izdržati dulje razdoblje u Čistilištu. Mnoga od ovih pravila i propisa odnose se i na pravoslavno kršćanstvo.
U protestantskom kršćanstvu ne postoji čistilište. Spasenje, odnosno prihvaćanje Duha Svetoga u nečiju dušu, jamstvo je da će onaj koji ga prihvaća otići u Nebo. Za protestante je moralna teologija svojevrsna evangelizacija, koja pokazuje drugima kako se kršćani ponašaju. Ideja je da će drugi vidjeti ovaj moralni primjer i postavljati pitanja, uzrokujući da se vjera širi nadaleko. Protestanti također vjeruju da im moralna teologija može pomoći da se osjećaju ispunjenijima izostavljanjem poroka i kvarnih utjecaja iz svojih života.
Neke vrste moralne teologije sadrže pravila o prehrani. Ova pravila mogu biti relativno labava, kao što je katoličko pravilo da se meso ne jede petkom tijekom korizme. Drugi mogu biti vrlo specifični i pomalo strogi. Muslimani i Židovi, na primjer, ne mogu jesti svinjetinu. Židovi se moraju držati košer prehrane, suzdržavajući se od jedenja hrane koja nije odobrena kao čista po židovskom zakonu. Slično tome, muslimani moraju jesti halal prehranu, koja je slična – ali nije identična – židovskoj košer prehrani.