Mortonova vilica je logična dilema u kojoj se ljudi susreću s dvije jednako loše opcije. O tome biste mogli razmišljati kao o “između đavla i dubokog plavog mora”, kako se kaže. Ukoliko žrtva dileme ne uspije pronaći iznimku, ishod situacije će najvjerojatnije biti nepoželjan, jer ni jedan od izbora s kojima je žrtva ne može biti dobrog ishoda. Mnogi ljudi se u nekom trenutku svog života bore s Mortonovom vilicom.
Ovaj izraz je dobio ime po lordu kancelaru Johnu Mortonu, koji je radio u Engleskoj pod Henrikom VII. Prema Mortonovoj logici, bogati podanici Krune očito su imali novca za poreze, a siromašni su očito sjedili na štednji, pa su mogli snositi i visoke poreze. I bogati i siromašni našli su se na točkama “Mortonove vilice”, plaćajući visoke poreze.
Poput mnogih logičkih dilema, Mortonova vilica može imati zanimljive implikacije. Ponekad se pojavljuje u teoriji igara, pri čemu igra bridge zapravo ima potez pod nazivom “Mortonova vilica” nakon dileme koja je inspirira. Matematičari i ljudi koji proučavaju ljudsko ponašanje često su zainteresirani vidjeti kako ljudi reagiraju na takve dileme i kako racionaliziraju svoje ponašanje ako ishod ispadne tako loš kao što se očekivalo.
Kada se suočite s dva loša izbora, može doći u iskušenje ne učiniti ništa, ali ponekad je i to loša alternativa. Ponekad, promišljenije razmatranje opcija ili otkriva dodatni izbor, ili izbor u nizu postojećih opcija koji je manje odbojan. Također je moguće poništiti dilemu pronalaženjem ili stvaranjem iznimke od pravila. Biti između stijene i nakovnja ponekad je rješivo ako je netko spreman razviti čekić da razbije stijenu s puta, drugim riječima.
Također može biti korisno biti svjestan Mortonove vilice kada vodite rasprave ili rasprave s ljudima nad kojima netko ima neki autoritet. Ako se ljudi osjećaju stjerani u kut lošim opcijama, mogu se napasti, rezultat koji nitko ne želi. Roditeljima, poslodavcima, učiteljima i drugima bilo bi dobro savjetovati da razmisle o načinu na koji predstavljaju opcije svojim zaposlenicima kako bi ih uvjerili da postoje mogućnosti izbora i da su ljudi spremni raditi kako bi ti izbori bili što ugodniji .