Motorički sustav je dio središnjeg živčanog sustava, koji je tjelesni kontrolni sustav. motorički sustav je posebno odgovoran za voljno i nevoljno kretanje. Sastoji se od dva podsustava: piramidalnog i ekstrapiramidalnog. Piramidalni sustav odgovoran je za dobrovoljne pokrete, dok ekstrapiramidni sustav kontrolira nevoljne pokrete.
Primarni motorni korteks je dio mozga koji se nalazi blizu stražnjeg dijela frontalnog režnja. Važan je za motorički sustav jer pomaže u koordinaciji pokreta. Primarni motorni korteks povezan je s leđnom moždinom pomoću motoneurona zvanih Betzove stanice. Povezanost s leđnom moždinom omogućuje joj da zatim šalje signale mišićima.
Ljudski pokreti vođeni su osjetilima. U mnogim slučajevima, prije nego što se pokret dogodi, nešto se mora dogoditi izvan tijela da bi to signaliziralo. Tako su živci bitni za motorički sustav. Oni pomažu tijelu osjetiti vanjski svijet, koji potom određuje odgovarajuće pokrete.
Motoričke sposobnosti su važan aspekt motoričkog sustava. Oni se nastavljaju razvijati tijekom cijelog životnog vijeka osobe. Kada se bebe rode, imaju malo kontrole nad svojim pokretima, ali kako stare i motorni sustav se razvijaju, počinju svladavati dvije različite vrste motoričkih vještina, grubu i finu.
Grube motoričke vještine su one koje koriste velike mišiće. Primjeri grubih motoričkih vještina uključuju hodanje, trčanje i ravnotežu. Te se vještine razvijaju u kasnijem djetinjstvu. Fine motoričke vještine koriste manje mišićne skupine. To uključuje aktivnosti poput slanja poruka na telefonu ili sviranja gitare.
Različiti dijelovi motornog sustava međusobno su povezani. Fina i gruba motorika primjer su ove povezanosti. Prije svladavanja fine motorike potrebno je razviti grubu motoriku. Na primjer, prije nego što dijete može zamahnuti bejzbol palicom, mora biti u stanju stajati uspravno i biti u ravnoteži.
Motorna disfunkcija nastaje kada dođe do kvara u nekom dijelu motoričkog sustava. To može uključivati oštećenje mozga, leđne moždine, živaca ili mišića. Oštećenja mogu nastati kao posljedica traume ili genetike. Cerebralna paraliza primjer je stanja koje uzrokuje motoričku disfunkciju. Osobe s cerebralnom paralizom ne mogu kontrolirati pokrete tijela zbog oštećenja mozga zbog traume ili genetskih abnormalnosti. Još jedan od genetskih čimbenika motoričke disfunkcije je Downov sindrom, koji uzrokuje smanjen tonus mišića i, prema tome, smanjenu sposobnost kontrole tijela.