Pojam Mozartov efekt odnosi se na široko osporenu teoriju da izlaganje glazbi skladatelja Wolfganga Amadeusa Mozarta, osobito od rane dobi, može poboljšati nečiju opću inteligenciju. Ova teorija proizašla je iz rezultata istraživanja iz 1993. koji su pokazali da je slušanje Mozarta privremeno ojačalo prostornu logiku među grupom studenata. Od trenutka njihova objavljivanja, mnogi su mediji i javnost pogrešno tumačili ove nalaze, što je dovelo do pogrešne predodžbe da izlaganje Mozartu može pružiti sveukupni poticaj inteligenciji. Dok većina psihologa na to gleda sa skepticizmom, koncept Mozartovog efekta i dalje postoji među mnogim članovima javnosti, dijelom zbog prodaje klasičnih audiosnimki za koje se tvrdi da poboljšavaju inteligenciju.
Istraživači sa Kalifornijskog sveučilišta nesvjesno su 1993. zasadili sjeme Mozartovog efekta, objavljivanjem istraživanja koje istražuje vezu između skladateljeve glazbe i prostorne logike. Ti su istraživači naizmjence izlagali grupu studenata deset minuta Mozartove sonate, monotonog glasa i tišine. Nakon svakog slušanja, učenici su rješavali zadatke koji su testirali njihovo prostorno razmišljanje. Istraživači su otkrili da su učenici na ovim testovima postigli bolje rezultate nakon slušanja Mozarta.
Važno je napomenuti da je ovo istraživanje iz 1993. godine pokazalo samo da je Mozartova glazba jačala prostornu logiku. Nadalje, utvrđeno je da se učinak smanjuje otprilike deset minuta nakon izlaganja Mozartu. Ipak, mnogi su mediji i javnost bili slobodni tumačeći rezultate ovog istraživanja. S vremenom se koncept Mozartovog efekta, odnosno uvjerenje da izlaganje skladateljevom djelu može poboljšati mnoge ili sve oblike inteligencije, ukorijenio i brzo je rastao. Koliko je javnost vjerovala u Mozartov učinak možda najbolje svjedoči obećanje guvernera Georgije Zella Millera iz 1998. da će svakom novorođenčetu u državi dati Mozartov CD.
Iako je Mozartov efekt bio naširoko kritiziran od strane članova psihološke zajednice, teorija i dalje privlači pretplatnike. Njegova trajna popularnost djelomično je, bez sumnje, posljedica prodaje klasičnih audiosnimki koje se prodaju roditeljima uz obećanje da će poboljšati djetetovu inteligenciju. No, većinom te tvrdnje nisu potkrijepljene znanstvenim istraživanjima. Umjesto da potiču “brzo rješenje” obećano Mozartovim efektom, mnogi psiholozi zainteresirani za odnos između glazbe i kognicije ukazuju roditeljima na pokazane prednosti sviranja glazbenih instrumenata na djetetovo obrazovno iskustvo.